Plenković: ‘U roku će se iskoristiti milijarda eura iz Fonda solidarnosti Europske unije‘

Hrvatska će do 30. lipnja iskoristiti svih milijardu eura koje su joj na raspolaganju u Fondu solidarnosti Europske unije, no to neće biti dovoljno za financiranje svih projekata obnove javne infrastrukture nakon zagrebačkog i petrinjskog potresa, za što će se koristiti sredstva iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), državnog proračuna i kredita.

Rekao je to danas u uvodnom dijelu posebne sjednice Vlade premijer Andrej Plenković, predstavljajući izmjene odluka o alokaciji sredstava.

Ukupno je u provedbi 1330 projekata vrijednosti gotovo 3,3 milijarde eura, pa će se, uz sredstva Fonda, iz NPOO-a morati potrošiti 1,2 milijarde eura, a iz proračuna i kredita 1,1 milijarda eura.

Preraspodjela

- Iskoristit ćemo sva sredstva iz Fonda - obećao je Plenković.

Prema prezentaciji Vlade, potraživat ćemo čak i nešto veći iznos iz Fonda. Za zagrebački potres dobili smo 683,7 milijuna eura, ugovoreno je gotovo 1,3 milijarde eura projekata, a do danas je potrošeno 637 milijuna eura, odnosno 93 posto.

Za petrinjski potres dobili smo 319,1 milijun eura, iskoristili smo sva sredstva, a ukupna vrijednost ugovorenih projekata je 798 milijuna eura. Vlada je izmijenila odluke o alokacijama pa je tako za zagrebački potres za 38,6 milijuna eura povećana alokacija za konstrukcijsku obnovu objekata energetike, prometa, zdravstva i obrazovanja, za nešto više od pola milijuna eura smanjena su sredstva za privremeni smještaj i službe spašavanja, za 7,7 milijuna eura povećana su sredstva za obnovu kulturne baštine, a za 935 tisuća za čišćenje.

Za petrinjski potres u okviru prve operacije koja uključuje konstrukcijsku obnovu objekata energetike, prometa, zdravstva i obrazovanja smanjena su sredstva za 44 milijuna eura, za smještaj se alokacija povećava za 29 milijuna eura, za pet milijuna eura povećavaju se sredstva za obnovu kulturne baštine, a za 10 milijuna eura za operacije čišćenja.

Što se obnavlja

Sredstvima iz Fonda obnavlja se 156 škola i vrtića na području zagrebačkog i petrinjskog potresa, 26 fakulteta, 18 bolnica i 56 ostalih ustanova u zdravstvu, te preko 600 kilometara prometnica i 100 kilometara vodoopskrbne mreže.

U okviru prometne infrastrukture, uz državne ceste i autoceste, obnavlja se i 77 mostova, šest kilometara tramvajskih pruga i te četiri željezničke građevine.

Gradi se preko 130 montažnih tipskih kuća, te se nabavlja oprema za 300 vatrogasnih postrojbi. Obnavlja se i preko 250 zgrada kulturne baštine, među njima najveći broj crkava, ali i povijesni centar Petrinje, sanira se preko 28 kilometara nasipa, 217 klizišta i 108 urušenih vrtača.