SKUP U DUBROVNIKU

Počast dojenu novinarstva: ‘Bešker je bio znatiželjni intelektualni influencer‘

Bio je više od dopisnika iz Rima, novinar koji se odlikovao sposobnošću razlikovati važno od nevažnoga

Memorijalni skup u čast velikog novinara Inoslava Beškera

 Bozo Radic/Cropix

Inoslav Bešker je misleća imenica, jedna je od karakteristika iznesenih na Memorijalnom skupu posvećenom Inoslavu Beškeru koji je u utorak održan u Interuniverzitetskom centru u Dubrovniku. Skup su organizirali Interuniverzitetski centar i Hanza Media u sklopu međunarodne konferencije "Informacijske znanosti i novinarstvo" kojoj je Inoslav Bešker bio jedan od direktora. Profesor Bešker bio je stalni suradnik IUC-a i novinar, dopisnik izdanja Hanza Medije iz Rima više od 20 godina. Napustio nas je prije gotovo tri mjeseca.

Vedar duh

Na početku se okupljenima u ime IUC-a obratila Nada Bruer Ljubišić koja je naglasila kako je Inoslav, osim znanja koje ga je krasilo, sa sobom uvijek donosio vedar duh koji je prenosio na sve, bilo u kabinetu, među studentima ili na konferenciji. Mato Brautović, pročelnik Odjela za komunikologiju, podsjetio je na tri kolegija koja je predavao više od deset godina na Sveučilištu u Dubrovniku: Osnove novinarstva, Osnove komunikologije i Religijska kultura. U tom je razdoblju, što kroz preddiplomske, što kroz diplomske studije, bio nastavnik 565 studenata. Željko Trkanjec se u ime Hanza Medije prisjetio Inoslavova dolaska u naša izdanja gdje je bio više od dopisnika iz Rima, bio je novinar koji se odlikovao sposobnošću razlikovati važno od nevažnog, britka jezika, dajući pečat Jutarnjem listu takvom kakav danas jest.

image

Inoslav Bešker

Damjan Tadic/Cropix/Cropix
image

Nenad Prelog

Bozo Radic/Cropix

Ana Radović Kapor je u izlaganju, koje je popratila dosad nepoznatim slikama iz Beškerove mladosti (mali Inoslav, u dobi od četiri godine, kupuje novine i odmah ih čita), iznijela tri dimenzije djelovanja: Inoslav kao neslužbeni diplomat, osobito u kulturalnoj diplomaciji u osjetljivom trenutku kraja 1980-ih i početka 1990- ih. Druga je dimenzija intelektualni influencer koji je prvi javni nastup imao 1964. godine u Narodnom učilištu, tada tek 14-godišnjak.

"Misleća imenica"

Promotor feminizma je treća dimenzija u kojoj gospođa Radović Kapor podsjeća kako je predstavio "Asanaginicu" ženskim pismom, a Žena je postala pozitivnom riječi godine 2019. "Apostol etičkog intelektualizma (Kant: razum/um određuje moralne vrijednosti i upravlja moralnim djelovanjem)", objasnila je predavačica, podsjećajući da je dao ostavku na profesorsko mjesto na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu jer u Saboru nisu studentima dali istraživati, a Fakultet se Saboru ispričao.

image

Željko Trkanjec

Bozo Radic/Cropix
image

Jadran Kapor

Bozo Radic/Cropix

Intrigantan je bio rad "Bešker o novinarstvu, novinari o Beškeru" Mata Brautovića, Romane John, Monike Cverlin i Sandre Buratović Maštrapa u kojem se pojavila sintagma s početka članka, "misleća imenica", što su novinari rekli o Inoslavu i Inoslavova teza da ne postoje sramne riječi, nego samo sramna praksa iza riječi.

Nenad Prelog prisjetio se Beškerova novinarskog rada prije digitalizacije, podsjećajući da je bio uvijek među prvima koji su u rad inkorporirali modernu tehnologiju. Damir Boras rekao je da je Inoslav bio možda najkršćanskiji od svih novinara, osuđivao je grijeh, ali je grešnicima praštao. Antun Vujić poslao je rad koji je pročitan i iz kojeg se moglo saznati da je upravo Inoslav Bešker autor poznate parole iz 1968. godine: "Budimo realni, tražimo nemoguće".

image

Ana Radović Kapor

Bozo Radic/Cropix

Bešker kao borac za istraživačko novinarstvo

Profesor Domagoj Bebić govorio je o nekonvencionalnosti profesora Beškera u znanstvenom pristupu koji je bio poticajan, uvijek utemeljen na činjenicama i najnovijim znanstvenim istraživanjima, nazivajući ga borcem za istraživačko novinarstvo. Trkanjec se osvrnuo na dvojstvo profesionalnog habitusa Inoslava Beškera, znanstvenika i novinara, u kojem su se te dvije odrednice preklapale, naglašavajući da je imao osobit pristup jeziku pa možemo govoriti o "Inoslavovu idiomu".

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
29. listopad 2024 12:36