Čitanjem optužnice i ispitivanjem prvih svjedoka na osječkom Županijskom sudu u ponedjeljak je počelo suđenje u odsutnosti bivšem šefu jugoslavenske vojne Kontraobavještajne službe (KOS) 80-godišnjem generalu Aleksandru Vasiljeviću, kojeg tužiteljstvo tereti za ratne zločine nad civilima i ratnim zarobljenicima u logorima na području Srbije i Hrvatske.
Vasiljeviću se sudi u odsutnosti, a njegov odvjetnik Dubravko Marjanović nakon čitanja optužnice kazao je kako njegov klijent nije počinio kaznena djela za koje ga tereti Državno odvjetništvo.
Vasiljevića se tereti da je kaznena djela počinio kao načelnik Uprave sigurnosti tadašnjeg jugoslavenskog Saveznog sekretarijata za narodnu obranu (SSNO) u vrijeme oružanog sukoba na teritoriju Hrvatske između regularnih oružanih snaga Hrvatske vojske i policije s naoružanim paravojnim postrojbama pobunjenih Srba i snagama JNA.
Nakon što su po naredbi Uprave sigurnosti tadašnjeg jugoslavenskog SSNO, od 10. listopada 1991. osnivani logori za ratne zarobljenike u mjestima na teritoriju Srbije i Hrvatske - Begejcima, Stajićevu, Sremskoj Mitrovici, Nišu i Staroj Gradiški - Vasiljević je, smatra tužiteljstvo, kao načelnik navedene Uprave za stvarne zapovjednike logora postavio sebi podređene pripadnike organa sigurnosti i poslao više grupa oficira sigurnosti za ispitivanje ratnih zarobljenika.
U te logore je od početka listopada 1991. godine do svibnja 1992. s područja Osijeka, Vukovara, Karlovca, Stare Gradiške, Slunja te drugih mjesta u Hrvatskoj protupravno dovedeno i zatočeno civilno stanovništvo te više stotina zarobljenh pripadnika oružanih postrojbi RH. Okrivljenog Vasiljevića optužnicom se tereti da je kao odgovorna osoba za primjenu normi međunarodnog ratnog i humanitarnog prava znao da njemu podređeni i pripadnici drugih postrojbi, suprotno tim normama, ubijaju, muče i da nečovječno postupaju prema zatočenim civilima i zarobljenicima, a ipak ništa nije poduzeo da se takva ponašanja suzbiju i počinitelji kazne, pristajući time na protupravne radnje i njihove posljedice.
Takvim je postupanjem većem broju zatočenih civila i ratnih zarobljenika nanesene teške tjelesne ozljede s trajnim fizičkim i psihičkim posljedicama, a uz to u logorima Begejci i Stajićevo, u kojemu je Vasiljević za zapovjednika postavio potpukovnika Miroslava Živanovića, usmrćeni su Ivan Kamerla, Božo Kelava, Branko Koch, Ivan Kunac i Zlatko Brajer; u logoru Sremska Mitrovica usmrćeni su Đuro Tvorek, Jozo Boldiš, Zlatko Cvitković, Damir Kiralj, Antun Plivelić, Niko Šoljić i Ivan Švraka; u logoru Niš, u dijelu zgrade niškog zatvora, od batinanja je umro Pero Mesić, a u logoru Stara Gradiška usmrćeni su Mirko Tomljanović, Ilija Šandorović, Petar Antunović, Darko Sanjicki, Ivo Grgić i Marijan Raužan. Tužiteljstvo navodi da je veći broj zatočenih civila i ratnih zarobljenika zadobio teške i za život opasne ozljede s posljedicama trajnog narušenja zdravlja i da je više žena sustavno silovano i seksualno zlostavljano.
Zamjenik osječkog županijskog državnog odvjetnika Zlatko Bučević u uvodnom govoru kazao je kako je sumnja u Vasiljevićevu odgovornost potvrđena iskazima brojnih svjedoka, koji su preživjeli torture u logorima, ali i materijalnim dokazima, posebice uredbom o organizaciji logora u Staroj Gradiški, koju je potpisao i odobrio upravo optuženi Vasiljević, a koje nedvojbeno potvrđuje da je on kao načelnik Uprave sigurnosti u sklopu SSNO donio odluku o organizaciji logora u koje su dovođeni civili i ratni zarobljenici.
Smatra kako su službeni organi JNA i Srbije pokušali prikriti ulogu vlasti u organiziranju logora, što pokazuje i činjenica da pravosudna tijela Srbije, usprkos traženju suradnje u otkrivanju stvarnih zapovjednika logora, nisu, pod utjecajem Vasiljevića, pružila potrebne podatke, već se suprotno, na svaki način, pokušalo opstruirati provođenje istrage i prikriti osobe koje su sudjelovale u organizaciji tih logora.
Vasiljevićev branitelj Dubravko Marjanović ocijenio je kako u ponašanju njegova branjenika nisu ostvarena sva bitna obilježja kaznenih djela za koja je optužen.
Ističe da je Vasiljević bio šef državne sigurnosti u Srbiji, ali da se njegova uloga kao čelnog čovjeka službe očitovala u prikupljanju informacija od zarobljenih pripadnika HV-a i u cijelosti se ostvarila u prvih mjesec dana njihovoga zarobljavanja, a nakon toga, tvrdi branitelj, on više nije imao nikakvu ulogu u organizaciji logora u Srbiji, niti je odgovoran za postupanje prema zatočenicima.
O zlostavljanju svjedočio bivši policajac Ivan Krznarić
Svjedok Ivan Krznarić ispričao je kako je nakon zarobljavanja u Borovu naselju, kao hrvatski policajac, prebačen u logor Stajićevo, gdje je ispitivan više od 20 puta, od strane jednog majora i potpukovnika te fizički malteriran i zatvaran u samicu, a nakon toga prebačen u Sremsku Mtirovicu, gdje je također bio više puta bio fizički maltetiran, udaran bejzbol palicom u potiljak. Dodao je da zarobljenike mogao tući tko god je htio.
Rekao je da je razmijenjen 14. kolovoza 1992. godine u razmjeni "svi za sve", iako su im čuvari i tada rekli da idu na strijeljanje, a ne na razmjenu, a tada su, kako kaže, zatočenike tukli i pripadnici ruskog bataljuna UNPROFOR-a. Napominje kako je u logorima, uslijed zlostavljanja, smršavio više od 50 kilograma, jer je sa 110 pao na 49 kilograma, te kako i danas osjeća posljedice, zbog kojih mjesčno pije oko 300 različitih tableta, i teško mu je kada se prisjeća tih događaja.
Na upit tužitelja jesu li osobe koje su ga ispitivale bili predstavnici KOS-a svjedok je kazao kako su jednom prigodom pri posjetu i obilasku bojišnice do njega i Blage Zadre došle tri osobe predstavivši se kao dužnosnici MUP-a RH, što mu bilo čudno i što je rekao Zadri. Smatra kako njegove sumnje potvrđuje i činjenica da je jedna od tih osoba, kao major JNA, došao do osoba koje su ga ispitivale u logoru Stajićevo, i rekla ispitivačima da je on, Krznarić, na ispitivanju sve točno rekao o broju pripadnika svoje postrojbe i borbenim položajima na kojima se nalazio. Smatra da je to potvrda da je, iako se prvobitno predstavio kao dužnosnik MUP-a RH, a po svemu sudeći bio pripadnik JNA, odnosno KOS-a.
Osim Vasiljevića, optužnica iz 2011. godine podignuta je i protiv potpukovnika JNA Miroslava Živanovića, kao odgovornog zapovjednika logora u Stajićevu i Begejcima, koji je umro nakon podizanja optužnice. U tužiteljstvu napominju kako je tijekom istrage, koja započeta 2008. godine, ispitano 300-tinjak svjedoka, koji su predloženi kao svjedoci u ovome predmetu, a koji su kao žrtve preživjeli torture i zlostavljanja u logorima.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....