POČETAK POBUNE Radnici glasuju o prvom generalnom štrajku u zemlji

Ako se izglasa opći štrajk, pridružit će mu se i svi liječnici

Ako sindikalno članstvo u Hrvatskoj na ovotjednom referendumu izglasa opći štrajk, njemu će se pridružiti i hrvatski liječnici. No, odluku o prerastanju “bolničkog” u opći štrajk liječnici neće donijeti pojedinačnim izjašnjavanjem, već će o tome odlučiti njihova sindikalna tijela.

- Hrvatski liječnički sindikat će svoj stav o tome iznijeti kada dođe vrijeme. No, naše članstvo neće se neposredno izjašnjavati o općem štrajku, već će odluku o tome donijeti naši sindikalni povjerenici. Naš sindikat ima drukčiji ustroj koji se temelji na posrednom izjašnjavanju - kazao nam je Ivica Babić, predsjednik Hrvatskog liječničkog sindikata.

Drugim riječima, u bolnicama se ovaj tjedan, barem kad je riječ o liječnicima, neće provoditi izjašnjavanje o općem štrajku. No, to ne znači da Hrvatski liječnički sindikat ne podržava opći štrajk. Naprotiv, Babić kaže da je osobno sklon takvoj akciji, budući da se u Hrvatskoj, kako ocjenjuje, urušavaju radnička prava, a nova se radna mjesta ne otvaraju. Zbog svega toga, napominje Babić, štrajk se u konačnici isplati.

- Isplati se štrajkati jer je svijet rada u Hrvatskoj u velikoj defenzivi - poručuje Babić.

No, dok razmišljaju o općem štrajku, hrvatski liječnici najprije moraju staviti “točku na i” štrajku u koji su krenuli prošle godine i koji je završio Vladinim uvođenjem radne obveze, a koju je potom, na samom kraju 2013., srušio Ustavni sud. Odluku o tome što i kako dalje Hrvatski liječnički sindikat trebao bi donijeti na generalnoj skupštini koja će se održati u subotu. Dotad liječnici ostaju u stanju latentnog štrajka, odnosno štrajk formalno traje.

( A. Milovan)

'Fakulteti, škole i vrtići sudjelovat će sa samo pola dana upozorenja'

Zaposlenici u odgoju, obrazovanju i znanosti sa svoja četiri sindikata vertikale - predškolskim, osmoškolskim, srednjoškolskim i sindikatom znanosti i visokog obrazovanja - pridružuju se referendumu, no otpočetka upozoravaju da je planirano vrijeme njegova trajanja - prekratko.

Smatraju, naime, da zaposlenicima u velikim sustavima, poput osmoškolskog sa 28 tisuća članova, pa i u srednjoškolskom, s oko 12 tisuća članova, ili u znanosti, s oko 9000 članova sindikata, treba više vremena da se upozna s razlozima za štrajk.

Nisu bili ni prezadovoljni s referendumskim pitanjem. Činilo im se preopćenito.

Na kraju su donijeli zanimljivu odluku: iako će njihovo referendumsko pitanje biti isto, u dodatnim materijalima predložit će članstvu da se opredijele za najviše poludnevni štrajk upozorenja.

- To ne znači da se mi izdvajamo. Bude li generalnog štrajka, mi ćemo ga podržati, ali najviše poludnevnim štrajkom upozorenja jer to smatramo optimalnim rješenjem - izjavio je Vladimir Milošević, predsjednik Sindikata hrvatskih učitelja.

Jedan od razloga za takvu odluku jest što su prosvjetari, za razliku od ostalih, imali loših iskustava s neplaćanjem dana provedenih u štrajku.S druge strane, još se nisu dovoljno ‘zaželjeli’ novih, jačih sindikalnih akcija. Stoga bi se moglo dogoditi da, umjesto pola dana, prosvjeta i znanost odrade samo dva sata štrajka.

Time ne bi ispali štrajkolomci, a ujedno bi svojim članovima omogućili zaštitu i kratki predah - vjerojatno uz kavu u zbornici. ( M. Lilek)

'Naš sindikat ne pleše u ritmu koji udara HDZ, radnici su ljuti'

Umjesto pojedinačnih štrajkova u carini, policiji ili javnim poduzećima, kakvih smo se nagledali prošlih godina, gotovo svi zaposleni u Hrvatskoj uskoro bi mogli u opći štrajk, prvi takav vrste u posljednjih 20-ak godina. Odluku o tome donijet će članovi sindikata, ali i oni koji to nisu,i to na sindikalnom referendumu.

- Potpuno smo spremni za izjašnjavanje i ležerno idemo u to - rekao je Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, sindikalne središnjice koja okuplja 120.000 članova.

Dobar dio njih zaposlen je u javnim poduzećima i agencijama, poput HEP-a, Fine, Hrvatske pošte, HAC-a i HC-a, no puno ih je i u državnim službama - u carini, policiji, poreznoj upravi i pravosudnoj policiji, kao i u lokalnoj administraciji i komunalnim tvrtkama, među kojima je i Zagrebački holding. Ima ih i u privatnim tvrtkama, poput HT-a i Ericssona Nikole Tesle. Radi se o zaposlenima koji se osjećaju najviše pogođenima problemima s kolektivnim ugovorima, koji su i jedan od razloga stupanja u predstojeću sindikalnu referendumsko-štrajkašku akciju.

- Dobar dio kolektivnih ugovora ili je otkazan ili je pred otkazivanjem. Istodobno, najavljuje se outsourcing usluga. Sve to diže tenzije i ljudi su jako ljuti - ocjenio je Sever koji odlučno odbacuje tvrdnje da sindikati plešu u ritmu koji im udara HDZ.

- Nismo ni u čijoj funkciji, odgovaramo jedino svojim članovima - poručio je čelnik NHS-a.

O samom terminu održavanja generalnog štrajka, ako ga članovi sindikata izglasaju na referendumu, Sever nije htio govoriti. To će, kaže ovisiti o nizu stvari, među kojima je i ponašanje vlasti prema njima. Ipak, poručuje, sindikati su spremni: na zadnjem sastanku 8. siječnja sindikalni su čelnici ipak dogovorili posljednje detalje o akciji. ( A. Milovan)