PRVI POLITIČKI POTEZI NOVE PREDSJEDNICE

POČINJE RAT Ne prihvati li Milanović Kolindine zahtjeve, tražit će se opoziv Vlade

Grabar Kitarović htjet će od Vlade čuti mjere za spas Hrvatske, a ako ih ne dobije od premijera, može tražiti da se u Hrvatskom saboru glasa o nepovjerenju Vladi
 CROPIX

Moj prvi potez kao predsjednice bit će inicirati sjednicu Vlade koja se mora baviti gospodarsko-socijalnim pitanjima - nekoliko je puta istaknula Kolinda Grabar Kitarović. U izbornoj noći, prema reakcijama premijera Zorana Milanovića bilo je jasno da od te sjednice neće biti ništa. I sama Grabar Kitarović svjesna je da neće biti prevelikih rezultata čak i da se ta sjednica održi, ali na njoj inzistira.

Jedanput u šest mjeseci

- Želi uspostaviti dijalog s Vladom i želi čuti koje su to njihove mjere za spas Hrvatske. Ukoliko su zadovoljavajuće, spremna ih je podržati, a ako nisu, tražit će da Vlada ode - kažu njeni bliski suradnici.

Kao predsjednica Grabar Kitarović ne može tražiti ostavku Vlade. Ono što može učiniti jest postići to da HDZ-ovi zastupnici zatraže u Saboru izglasavanje nepovjerenja Vladi. To vjerojatno ne bi prošlo jer Vlada ima većinu, a u tom slučaju u narednih šest mjeseci više ne bi mogli povući takav potez. Dakle, njezine najave o sazivanju sjednice Vlade imaju isključivo političke razloge kako bi i time pokazala da aktualna Vlada ne čini dovoljno na rješavanju krize, te da će ih ona oko tog pitanja stalno prozivati.

Prevažan događaj

Baš poput nje, i bivši je predsjednik Stipe Mesić u vrijeme Sanaderove vladavine također tražio sjednicu Vlade. Puno se o toj njegovoj inicijativi pisalo, stalno se propitkivalo hoće li Sanader udovoljiti Mesićevu zahtjevu, iščekivala se sjednica kao da se radi o prevažnom političkom događaju koji će preko noći promijeniti situaciju u državi.

A nakon što je 25. ožujka 2009. ta sjednica konačno održana, nije se dogodilo ništa dramatično ni spektakularno. Niti se stanje u gospodarstvu poboljšalo, niti su doneseni neki posebni zaključci, niti je na temelju Mesićeva izlaganja Vlada promijenila bilo koju svoju odluku. Može se reći da je sjednica protekla kao gotovo i sva druga, osim što se i Mesić uključio u raspravu kako bi politički “zapaprio” Sanaderu i HDZ-ovoj Vladi s kojima je bio na suprotnim stranama. Na sjednici se, naime, raspravljalo o rebalansu proračuna kada su zbog drastično manjih prihoda srezani rashodi za 5,4 milijarde kuna.

Mesić protiv Sanadera

- Nama je Kartaga danas recesija i svatko od nas mora je razarati na svoj način. Ove godine je uvoz pao 32 posto, a izvoz 26 posto, kupnja automobila 40 posto, nezaposlenost je porasla na 15 posto, pet mjeseci zaredom bilježimo pad gospodarske proizvodnje - nabrajao je Mesić, nakon što mu je tadašnji premijer dao riječ. Kritizirao je tada Mesić i Pelješki most poručivši da ništa ne smije biti sveta krava ako ne vraća uloženo, a spočitnuo je i Sanadera jer se opet vadio na propuste Račanove Vlade.

I to je uglavnom bilo to.

Dizalo se puno prašine oko te famozne sjednice, a konačni učinci su bili nikakvi osim što je Mesić iskoristio priliku da kritizira HDZ-ovu Vladu, na njihovom terenu, u Banskim dvorima.

Mesić je, podsjetimo, svoje zahtjeve za sazivanje sjednice Vlade potkrijepio argumentom da “kriza stišće sa svih strana, a Hrvatska još nema mjera kako ih prevladati”.

Sličnim argumentima barata i novoizabrana predsjednica. No, još je u izbornoj noći bilo jasno da premijer Zoran Milanović ne namjerava udovoljiti njezinu zahtjevu.

- Vlada zasjeda svaki tjedan, to je mašinerija koja kreira i izbacuje niz akata i uopće ne znam kako bi izgledao sastanak koji predlaže predsjednik ili predsjednica Republike. Kakav bi uopće bio dnevni red i status predsjednice na takvoj sjednici. Bio bi ispod ranga predsjednika Vlade koji vodi sjednicu. To je, u principu, nezamislivo, a zašto je to stavljeno u Ustav prije 15 godina, to je drugo pitanje. Vlada je Vlada, predsjednik je predsjednik. Postoji određena suradnja, ali Vlada vodi unutarnju i vanjsku politiku i daleko je najodgovornija - rekao je Milanović.

Članak iz Ustava

Prema Ustavu, Milanović nije ni dužan ispuniti takav zahtjev jer članak 102. Ustava propisuje da “predsjednik Republike može predložiti Vladi da održi sjednicu i razmotri određena pitanja, te predsjednik može biti nazočan sjednici Vlade i sudjelovati u raspravi”. Jedino u slučaju ratnog stanja ili neposredne ugroženosti neovisnosti i opstojnosti predsjednik samostalno može sazvati sjednicu Vlade.

Sedam primarnih Kolindinih točaka

- iniciranje da se održi sjednica Vlade o gospodarsko-socijalnim pitanjima

- preseljenje ureda u Visoku (smanjenje troškova i broja zaposlenih)

- organiziranje summita u prvom mjesecu mandata - s ljudima iz zemlje i inozemstva, predstavnicima međunarodnih institucija - Svjetske banke i Monetarnog fonda, ali i gospodarstvenicima iz svijeta gdje će se razgovarati o tome kako pokrenuti gospodarstvo i kako se izvući iz krize s posebnim naglaskom na zapošljavanje

- osnivanje ureda za zviždače

- uvođenje obaveznog kratkog vojnog roka, 1-2 mjeseca

- otvaranje Brijuna i Pantovčaka građanima

- rehabilitacija umirovljenih generala i zapovjednika

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. studeni 2024 21:01