Pod upravom privatiziranog HAC-a bit će i autoceste koje će tek graditi

Ministarstvo prometa do kraja tjedna trebalo bi pustiti u javnu raspravu prijedlog “Zakona o postupku razduživanja tvrtki Hrvatske autoceste i Autocesta Rijeka -Zagreb privatizacijom tvrtke HAC-ONC putem inicijalne javne ponude”.

Prijedlog zakona je napravljen i javna rasprava će trajati 30 dana, nakon čega će Vlada Saboru uputiti konačnu verziju prijedloga na usvajanje. Ovim prijedlogom zakona definira se da će HAC-ONC autocestama upravljati 50 godina, do 31. prosinca 2065. Riječ je o autocestama A1, A3, A4, A5, A6, A7, A10, A11 te tunelu Sveti Ilija na državnoj autocesti DC76.

Plan izgradnje

U popisu dionica autocesta koje će biti predane na upravljanje HAC-ONC-u nema neizgrađenih, a planiranih dionica Lekenik - Sisak, Osijek - Beli Manastir - mađarska granica.

S druge strane, na popisu je dionica autoceste Velika Gorica - Jakuševac iako također nije izgrađena. Po svemu sudeći, ovaj prijedlog Zakona održava i prioritete izgradnje novih autocesta u budućnosti.

HAC-ONC-u na upravljanje neće biti predan ni most Krk, na kojem se naplaćuje mostarina, a koji bi trebao prijeći pod upravljanje Hrvatskih cesta.

U prijedlogu zakona također se izričito navodi da ni HAC, ni država ne smiju na bilo koji način jamčiti količinu prometa HAC-ONC-u na dionicama autocesta koje mu se predaju na upravljanje.

U ugovorima o koncesiji, naime, uobičajena je stavka bila da država koncesionaru garantira određenu razinu prometa i da nadoknađuje razliku u zaradi ako se taj promet ne ostvari.

Nakon što prava o upravljanju autocestama budu prenesena na HAC-ONC, kreće privatizacija HAC-ONC-a putem inicijalne javne ponude.

U vlasništvu HAC-a bilo bi 60 posto dionica, od čega bi tri posto bilo preneseno Fondu hrvatskih branitelja, a ostatak bi se prodao.

Dva kruga

Prodaja dionica planira se u dva kruga. U prvom krugu pravo kupnje dionica imat će građani i djelatnici HAC-a, ARZ-a i HAC-ONC-a. Djelatnici tih tvrtki pod povoljnijim uvjetima moći će kupiti do najviše 3 posto dionica.

Pravo prvenstva kupnje preostalog dijela dionica imali bi građani pod uvjetima koji će se utvrditi prilikom objave javne ponude. Sve dionice koje nakon toga ne budu prodane bit će ponuđene institucionalnim investicijskim ulagačima. Među njima su glavni zainteresirani kandidati domaći mirovinski fondovi koji su sudjelovali i u obustavljenom pokušaju davanja autocesta u koncesiju.

Očekuje se da će država ostati vlasnik 40 posto dionica. Kao što je poznato, putem javne ponude država namjerava prikupiti oko 1,37 milijardi eura. Prijedlogom zakona se precizno definira da se taj novac mora utrošiti za rješavanje kreditnih obveza HAC-a i ARZ-a.

Očekuje se da će HAC i država imati prihode od dividende i od poreza na promet HAC-ONC-a.

Jasne odredbe

Prijedlogom zakona strogo se definira i da taj novac mora biti utrošen isključivo na otplatu kredita. U ovome trenutku ukupni dug ove dvije tvrtke iznosi 4,1 milijardu eura, od čega je dug HAC-a 3,1 milijardu eura. Stoga je plan da se novcem prikupljenim od prodaje dionica u potpunosti otplate dugovi ARZ-a. Ostatak duga refinancirat će se kroz kredite razvojnih banaka, koji bi, s obzirom na trenutačno stanje na financijskom tržištu, mogli biti povoljniji od sadašnjih. Predviđa se da bi cijeli dug tih tvrtki mogao biti vraćen u sljedećih 13-15 godina.

Prema ranijim najavama, cjelokupni proces IPO-a trebao bi biti završen do 1. prosinca, kada bi novi vlasnici HAC-ONC-a trebali početi upravljati domaćim autocestama.