Podaci su nestvarni, građani će ovog prosinca potrošiti rekordan iznos. I po svemu sudeći to je tek početak lavine

Sve procjene govore da će potrošnja u ovogodišnjem prosincu biti rekordna, a na to jasno upućuju i brojke o fiskaliziranim računima u proteklom dijelu mjeseca. Govoreći o rastu broja i iznosa izdanih računa, ravnatelj Porezne uprave Božidar Kutleša kazao je za N1 da to nije posljedica inflacije ‘nego je vidljiva veća potrošnja‘.

Dostupni podaci o sustavu fiskalizacije na stranicama Porezne uprave (obuhvaćaju i nedjelju, odnosno jedan više od onih koje je iznio ravnatelj) pokazuju da je u prva 22 dana prosinca iznos fiskaliziranih računa bio na razini od 2,58 milijardi eura, što je 7,5 posto više nego u istom razdoblju lani. Istodobno, izdano je 145,3 milijuna računa, neznatno više nego u istom razdoblju lani (145,3). Ako je suditi po tim brojkama, može se reći da potrošnja nadmašuje inflaciju, te da se više kupuje na jedan račun.

Kada se gledaju pojedini sektori, brojke upućuju na umjeren rast u trgovini te znatno veći promet u ugostiteljstvu. U ukupnoj trgovini (maloprodaja i veleprodaja) iznos fiskaliziranih računa u 22 dana prosinca bio je 1,99 milijardi eura, 5,2 posto više nego u usporedivom razdoblju lani, dok je broj računa čak nešto manji. Ove godine iznosio je 100,2 milijuna, a lani 101,3 milijuna. U slučaju trgovine na malo, pak, trend je vrlo sličan, iznos izdanih računa povećan je 5,5 posto, na 1,72 milijarde eura, dok je broj računa manji za 1,4 posto.

Porezna ima razloga za zadovoljstvo

Najviše razloga za zadovoljstvo u Poreznoj upravi, čini se, imaju po pitanju fiskalizacije u kafićima i restoranima. Vrijednost izdanih računa u djelatnosti ‘pripremanja i usluživanja hrane‘ u prva 22 dana ovog mjeseca bila je 207,4 milijuna eura, što je 27,8 milijuna ili 15,4 posto više nego u istom razdoblju lani. Istodobno je broj izdanih računa povećan 4,5 posto na 24,1 milijun. U djelatnosti smještaja iznos fiskaliziranih računa povećan je 19,4 posto, na 31,3 milijuna eura, dok je njihov broj povećan je 3,6 posto, na 933 tisuće.

To svakako nije neočekivano, imajući u vidu rast cijena u tim sektorima. Posljednji podaci za studeni pokazuju da su cijene u restoranima i hotelima bile 10,1 posto veće nego u istom mjesecu lani. No, unatoč snažnom poskupljenju u ugostiteljstvu, koje očito ne posustaje, potražnja za tim uslugama, čini se, i dalje dovoljna snažna da može podržati povišenu razinu cijena.

Snažan rast plaća i zaposlenosti već duže vrijeme potiču potrošački optimizam, a osobna potrošnji kućanstva ujedno je najzaslužnija za ubrzani rast ekonomije. Već 19 mjeseci zaredom raste realni promet u maloprodaji, odnosno kada se uključi inflacija. Posljednji podaci DZS-a pokazuju da je u razdoblju od siječnja do listopada ove godine realni rast prometa od trgovine na malo u prosjeku iznosio 7,5 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.

Raste optimizam

- Do kraja godine očekujemo kako će se dobri rezultati turizma u postsezoni, daljnji iako usporeniji rast zaposlenosti te jačanje pritiska na rast plaća u privatnom sektoru nastaviti povoljno odražavati na optimizam potrošača, podržavajući osobnu potrošnju i maloprodajna kretanja, navode analitičari RBA.

Prilično je izgledno da će se pojačana sklonost potrošnji nastaviti još neko vrijeme. Niz poreznih izmjena usmjerenih na porezno rasterećenje osobnih dohodaka, uz najavljeno povećanje minimalnih plaća za 15,5 posto, kako ističu u RBA, i dalje će poticati potrošački optimizam. Ipak, moguća je nešto umjerenija dinamika rasta prometa u maloprodaji, ‘s obzirom na učinak baznog razdoblja, odnosno već relativno visoke pozitivne promjene na kraju trećeg i tijekom posljednjeg prošlogodišnjeg tromjesečja‘.

Iako se stječe dojam da građani troše ‘kao da nema sutra‘, k tome sve se više zadužuju da bi namirili sve svoje potrebe, ima i onih koji misle na štednju. Kako je inflacija usporila, a plaće su zamjetno povećane, rast realnoga raspoloživog dohotka, napominju u HNB-u ‘sve više nadmašuje porast osobne potrošnje, pa se stopa štednje dodatno povećala‘.