PODRŽAVA GA IPAK SAMO DIO SDP-a Ponovni ulazak u političku arenu bivšeg premijera nije naišao na unisonu potporu svih članova njegove bivše stranke

Isticanje Zorana Milanovića kao kandidata SDP-a na izborima za predsjednika Republike ne može proći bez posljedica po SDP. Kao bivši predsjednik SDP-a i bivši premijer Milanović ima snažan utjecaj na stranku, a odnos prema njemu u SDP-u je podijeljen, baš kao i u širem biračkom tijelu - ljudi ga istinski ne podnose ili u njemu vide pravog i čvrstog lidera.

Budući da je protekle dvije i pol godine SDP potrošio na unutarnje sukobe, koji su se tretirali kao borba “milanovićevaca” i pristaša aktualnog predsjednika Davora Bernardića te pokušaje rušenja Bernardića s čela stranke, otvorio se niz pitanja. Osnovno je hoće li Milanović pridonijeti homogenizaciji SDP-a koja je počela s dobrim rezultatima izbora za zastupnike u Europskom parlamentu, ili će stranku vratiti tamo gdje je bila prije nekoliko mjeseci.

- Mnogi su opijeni činjenicom da je SDP na europarlamentarnim izborima osvojio četiri mandata, jednako kao i HDZ. Skloni su zanemariti da je taj rezultat posljedica stjecaja podosta sretnih okolnosti te da se predsjednički izbori bitno razlikuju od izbora za Europski parlament, od toga da je na predsjedničkima bitno veća izlaznost, do toga da se u drugom krugu bira između dvaju kandidata - kaže naš sugovornik iz SDP-a, napominjući da su izbori iza nas ipak stranci dali pozitivan impuls koji bi se mogao održati i iskoristiti u izborima koji slijede.

Upitno je, međutim, hoće li, unatoč tome što je Bernardić osobno i Predsjedništvo SDP-a (s iznimkom Zlatka Komadine koji je ostao po strani) podržao Milanovićevu kandidaturu, bivši šef stranke dobiti i podršku članstva. U svakim izborima ključno je na koliko će se aktivirati stranačka baza i koliko će se “obični” članovi angažirati u tome da promoviraju svoga kandidata i u svojoj sredini lobiraju da birači zaokruže baš njegovo ime.

Razilaženje vodstva i baze okusio je HDZ na proteklim izborima za Europski parlament. Obični HDZ-ovci naprosto se nisu angažirali na podršci kandidata koje je izabrao predsjednik njihove stranke Andrej Plenković, što je bitno pridonijelo relativnom neuspjehu njihove liste.

Zatvorene grupe

Neki u SDP-u smatraju da se ne smije isključiti mogućnost da se to isto dogodi s Milanovićem, tim prije što dobar dio stranke njegovo desetogodišnje predsjednikovanje pamti kao vrijeme kadrovskog i ideološkog rastakanja stranke. U zatvorenim grupama na društvenim mrežama velik dio SDP-ovaca ističe da ne trpe Milanovića prije svega zato što ga ne smatraju pravim socijaldemokratom.

- To se neće dogoditi - tvrdi nam osoba koja je bila aktivna u kampanji za europarlamentarne izbore i s kandidatima obišla gotovo cijelu Hrvatsku. - Kada smo obilazili teren, vidjeli smo da je došlo do promjene raspoloženja među članstvom. Stvar je u tome da su osjetili kako Bernardić vodi stranku i mogu to usporediti s Milanovićevim mandatom. Sada shvaćaju da im u odnosu na Milanovićevu eru ne teče med i mlijeko. Dapače, ispada da je Milanović u deset godina raspustio manje organizacija nego što je Bernardić u dvije i pol - tvrdi ovaj naš sugovornik i naglašava da će presudna biti želja stranke da se oporavi te da SDP-ov kandidat pobijedi na izborima za predsjednika države.

Nastavlja kako se to pokazalo i na proteklim izborima gdje su protivnici Davora Bernardića znali da tri mandata u Europskom parlamentu znače da je Bernardić siguran na čelu stranke i da ga nakon toga nitko više neće rušiti. - Ipak im je više stalo do uspjeha SDP-a i potrudili su se u kampanji - zaključuje.

Drugi sugovornik također zastupa ovu tezu i potkrepljuje je podatkom da je SDP-ova lista pobijedila u svim većim gradovima i svim gradovima u kojima je SDP na vlasti, osim u Jaski. - To je jedini grad u kojem smo na vlasti, a naša je lista dobila manje glasova nego HDZ-ova. No, ni ta razlika nije velika, oko dva posto, ali govori da se naša organizacija nije potrudila koliko je mogla - kaže ovaj sugovornik i navodi da će isto tako biti i na predsjedničkim izborima.

Naši sugovornici u SDP-u procjenjuju da bi jedina organizacija koja bi mogla bojkotirati Milanovića tijekom kampanje, ali i na samim izborima, bila ona koja se smatra SDP-ovom utvrdom - ona u Rijeci. Predsjednik primorsko-goranskog SDP-a Zlatko Komadina ipak ne može prijeći preko osobnog odnosa s Milanovićem. Da je tako, bilo je jasno još u ponedjeljak kada je održana sjednica Predsjedništva SDP-a na kojoj je Milanović predložen za predsjedničkog kandidata SDP-a. Komadina se nije pojavio na Predsjedništvu, a nakon što je stranka objavila tko joj je kandidat, suzdržava se od bilo kakvih izjava, a čak ne odgovara ni na telefonske pozive.

- Zlatko nije oduševljen, ali zna da nemamo boljeg kandidata. Rekao je da on neće praviti nikakve probleme oko Zoranove kandidature, da neće reći ništa negativno, ali je jednako tako rekao da ne očekujemo od njega da sudjeluje u njegovu izboru ili da ga javno podržava - kaže nam jedan član Predsjedništva. No, nije Komadina jedini utjecajni SDP-ovac iz Rijeke koji ga ne podržava. Na sjednicu Predsjedništva u ponedjeljak nije došla ni Romana Jerković, četvrta SDP-ovka koja je izabrana za zastupnicu u Europskom parlamentu, a mandat će konzumirati nakon što Velika Britanija izađe iz EU. Baš kao i Komadina, ni ona ne odgovara na telefonske pozive niti se izjašnjava o bivšem predsjedniku kao kandidatu stranke za šefa države.

Njima treba još pribrojiti i Erika Fabijanića, predsjednika Glavnog odbora SDP-a, koji također šuti. Poznato je da Fabijanić ne misli ništa dobro o Milanoviću te da je zastupao isti stav kao i politički tajnik stranke Davorko Vidović (koji također ne odgovara na pozive i ne daje izjave) da treba provesti predizbore u koje bi bili uključeni i simpatizeri SDP-a, te da na njima treba inzistirati čak i u situaciji kada stranka ima samo jednog kandidata.

Kao jedna od organizacija koje bi mogle biti suzdržane u kampanji za predsjedničke izbore spominje se vukovarska, koju vodi bivši gradonačelnik Vukovara Željko Sabo. No, Sabo to demantira i jedini je koji je želio da ga citiramo. - Ima dovoljno vremena da kod svih sazre činjenica da je Milanović naš kandidat i da se mi u SDP-u ujedinimo oko jednog kandidata - kaže Sabo, dodajući kako je svakom kandidatu preduvjet za uspjeh bezrezervna podrška njegove političke opcije.

- Svi mi imamo što zamjeriti jedni drugima, ali ako znamo da je daleko bolje za državu da joj je na čelu osoba iz SDP-a, onda imamo snažan zajednički cilj - rekao je prvi čovjek vukovarskog SDP-a, napominjući da je pred SDP-ovcima vrijeme u kojem će sazreti i shvatiti da je Milanovićeva pobjeda na predsjedničkim izborima zajednički cilj i da je svima u interesu.

Bitan element u odnosima bivšega stranačkog šefa i SDP-a jest to što Milanovićeva kandidatura može biti zaokružena i do kraja formalizirana tek kada ju potvrdi Glavni odbor SDP-a. A na čelu Glavnog odbora je Milanoviću neskloni Erik Fabijanić. Sjednica ovoga tijela najavljena je za kraj lipnja, no pojavile su se spekulacije kako bi mogla biti odgođena za drugu polovicu srpnja, i to kako bi predsjednik stranke Bernardić imao vremena utjecati na članove da jednoglasno podrže Milanovićev izbor. Prema izvorima iz stranke, upravo bi se ovo tijelo moglo najtvrđe postaviti prema bivšem predsjedniku SDP-a i demantirati sliku o ponovnom ujedinjenju i harmonizaciji stranke. - Naravno da će Glavni odbor podržati Milanovića, no nije isto bude li ta podrška jednoglasna, sa 95 posto glasova, ili dva ili tri glasa razlike - kaže nam jedan od članova stranke.

Stranački procesi

U vodstvu pak tvrde da takvih problema nema, kao i da neće biti nikakvih odgoda sjednice. - Glavni odbor će se sastati 29. lipnja ili 6. srpnja - kaže osoba bliska Bernardiću.

Jedan od bitnih elemenata u odnosu SDP-a i njegova bivšeg šefa jest i pitanje Milanovićeve uloge u pokušajima rušenja Davora Bernardića. - Zoran se nije miješao u svađe u SDP-u. On se postupno držao sa strane, a dio stranačke ekipe si je preko njegovih leđa pokušao povećati utjecaj - kaže osoba bliska Milanoviću i tvrdi da je on ostao u kontaktu s brojnim SDP-ovcima nakon što se povukao iz aktivne politike, ali da nikada nije sudjelovao ni u kakvim stranačkim procesima. - Činjenica je da su ljudi koji su spadali u njegov uzak krug suradnika već samim time imali veći utjecaj. To je uvijek tako, ne samo u političkim strankama nego i u privatnim firmama i drugim organizacijama - kaže nam ovaj SDP-ovac i ne isključuje mogućnost da isti krug ljudi, kojem je odgovaralo da ih se vezuje za Milanovića u vrijeme kada se pokušalo detronizirati Bernardića, sada pokušava iskoristiti Milanovićevu kandidaturu za vlastitu rehabilitaciju.

Neki naši sugovornici tvrde da je u tome i najveća opasnost za bivšeg premijera jer ako bi stranka osjetila da se pobunjenici preko njega rehabilitiraju, mogli bi mu to zamjeriti i uskratiti podršku. Tim prije što je dio njegova tima iz vremena kada je bio na čelu Vlade prešao na HDZ-ovu stranu tako što su postali Bandićevi “žetončići” ili poput Tomislava Sauche spasili Plenkovića od pada njegove Vlade.

Toga je očigledno svjestan i sam Milanović pa je najavio da u njegovu timu neće biti nikoga od bivših ministara ili osoba koje su rušile Bernardića. Na čelu stožera mu je Orsat Miljenić koji je bio ministar pravosuđa u njegovoj Vladi, no tu je funkciju obnašao kao nestranački ministar, a u SDP se uključio tek nakon što su izgubili izbore. Miljenić se kandidirao za predsjednika SDP-a, no nakon što nije uspio, povukao se i nije sudjelovao ni u kakvim stranačkim obračunima. - Ova priča je veća od Zorana Milanovića i ne može se dobiti bude li SDP razjedinjen. SDP ima priliku da u ovoj kampanji zatrpa dobar dio rovova. Ljudi će shvatiti da je njegov uspjeh i njihov uspjeh. Da, ako on pobijedi na izborima i postane predsjednik države, SDP ima veće šanse za pobjedu na parlamentarnim izborima - zaključuje naš sugovornik, koji je uvjeren da je Milanović bitan element ponovnog ujedinjenja SDP-a.