Poduzetnik trebao 6 mjeseci u zatvor, a sad je slobodan zbog greške u zakonu

U lipnju prošle godine Alenu Makaru, vlasniku tvrtke Makar d.o.o. iz Lipika, nije se pisalo dobro. Presudom Općinskog suda u Bjelovaru bio je nepravomoćno osuđen na šest mjeseci zatvora jer je njegova tvrtka Makar d.o.o. ostala državi dužna 33.811 kuna.

Račun tvrtke bio je blokiran zbog poreznoga duga, a osim toga i sama tvrtka Makar d.o.o. kao pravna osoba bila je kažnjena sa još 30.000 kuna. Makarov krimen, bar se tako čini iz dostupne dokumentacije, nije bio velik. Tvrtka mu je upala u probleme, a posljednjih zarađenih 57.123 kune, umjesto za plaćanje poreza, dao je za troškove poduzeća, prije svega za plaće radnicima.

Svi oslobođeni

Prije nekoliko dana Makar je, “niti kriv niti dužan”, pravomoćno oslobođen kazni kao i njegova tvrtka. Dogodilo se to, naime, uslijed izmjene Kaznenoga zakona koji je stupio na snagu 1. siječnja ove godine.

Drugostupanjski sud, a riječ je o Županijskom sudu u Bjelovaru , pravomoćno je odlučio kako se činjenični opis djela za koje se Makara teretilo, i za koje je bio nepravomoćno osuđen na pola godine zatvora, više ne može podsvesti ni pod jedno djelo u novome Kaznenome zakonu. Naime, Makarovo navodno utajivanje poreza Općinsko tužiteljstvo u Bjelovaru je opisalo kao tzv. zloporabu u gospodarskom poslovanju, a bjelovarski Općinski sud ga je i nepravomoćno proglasio krivim.

Što se dogodilo

Kako je u pauzi između prvostupanjske i drugostupanjske odluke izmijenjen zakon, te je djelo za koje je Makar bio osuđen prestalo postojati, sud je pokušao prekvalificirati Makarove radnje pod neko drugo djelo, no neuspješno. Ispitivalo se je li možda svojim radnjama ipak počinio kazneno djelo pogodovanja vjerovnika, koje govori o kažnjavanju onoga koji protuzakonito nekome vjerovniku daje daje prvenstvo naplate.

Prema tome opisu Makar je bio optužen da je prvenstvo naplate potraživanja dao svojoj tvrtki i svojim radnicima ispred države. No, budući prvenstvo naplate potraživanja nije vremenski pozicionirano u opisu događaja, ne može se govoriti o povredi prioriteta naplate, zaključio je sud. Drugo kazneno djelo pod koje je sud pokušao podvesti Makarove radnje bilo je “utaja poreza ili carine”, no opis toga djela govori o tome da počinitelj krivotvori svoje porezne podatke s namjerom da izbjegne plaćanje poreza, dok situaciju u kojemu određeni utvrđeni porezni dug počinitelj jednostavo ne želi platiti, ne prepoznaje kao kazneno djelo. “Iznos porezne osnove je nesporan, a okrivljenici se terete za povređivanje u postupku naplate, dakle kada više nije sporan iznos razrezanoga poreza”, navodi se u obrazloženju suda koji je postupke Makara pokušao podvesti i pod zloporabu položaja i ovlasti, no tada bi se, smatraju suci, radilo o neprimjereno širokoj interpretaciji navoda iz činjeničnoga opisa.

“Dakle nesporno je da kazneno djelo zloporabe u gospodarskom poslovanju više ne postoji, pa je sud pristupio ispitivanju postojanja pravnoga kontinuiteta. Nakon toga sud je zaključio da kontinuiteta nema i shodno tome presuđuje kako djelo za koje se optužuje okrivljenik više nije kazneno djelo”, zaključio je sud koji je oslobodio i Makara i njegovu tvrtku.

Presedan

Premda je riječ zaista o bagatelnom slučaju i šteti od nekih 30.000 kuna, presuda bjelovarskoga Županijskoga suda je prva takva u Hrvatskoj od uvođenja novoga kaznenoga zakona koja je potvrdila bojazni nekoliko pravnih stručnjaka, kako niz situacija koje je ranije pokrivalo kazneno djelo zloporabe položaja i ovlasti neće više biti moguće goniti po novom KZ-u.

Riječ je o djelu koje je inkriminirao u nizu poznatih kaznenih postupaka među kojima je npr. vlasnik Skladgradnje i RNK Splita Slaven Žužul, zatim bivši šef Hypa Gunher Striedinger, bivša vlasnica Zagreb osiguranja Petra Tarle i mnogi drugi.