POGLEDAJTE RANG-LISTU NAJBOLJIH HRVATSKIH BOLNICA Ravnatelj naše najveće bolnice, koja je ukupno tek šesta: 'To ne može biti realno!'

Po zbrinjavanju akutnih srčanih i moždanih udara te antimikrobnoj profilaksi u 2017. godini vodeća bolnica na rang-listi 26 ustanova je KBC Rijeka, slijede KBC Sestara milosrdnica, OB Vukovar, OB Čakovec i KB Sveti Duh, dok je na iznenađenje mnogih najveća hrvatska bolnica, KBC Zagreb, tek na šestom mjestu!

Očekivano, ova je vijest potaknula stare priče o tome kakva je stvarna kvaliteta hrvatskih bolnica, ali i pitanja o tome kako se radila ta rang-lista i po kojim smjernicama, odnosno je li to odraz stvarnog stanja ili pak posljedica neujednačenosti načina vođenja bolničkih podataka. Činjenica je da hrvatske bolnice i dalje nisu informatički umrežene, unutar samih ustanova informatizacija je uglavnom upitna, fakturiranja prema HZZO-u nerijetko se “namještaju” ne bi li se došlo do maksimalne “isplativosti” liječenja svakog pacijenta, kategorizacije nema godinama, a da se o akreditaciji ne govori...

No, povremeno se pojave tzv. rang-liste kvalitete i uspješnosti bolnica temeljene na dijelu djelatnosti, pa i sami “auditori”, odnosno oni koji su obavljali nadzor priznaju “da bi, da su odabrana druga područja, i pokazatelji rezultati bili vjerojatno drukčiji”.

Bolja kvaliteta

Najnoviju rang-listu hrvatskih bolnica prema uspješnosti za tri skupine zdravstvenih problema pokušala je sastaviti Agencija za kvalitetu i akreditaciju u zdravstvu i socijalnoj skrbi za prošlu godinu ne bi li se ispunila očekivanja Programa poboljšanja kvalitete i djelotvornosti pružanja zdravstvenih usluga koji se financira sredstvima Svjetske banke. Nakon kontrole rada u 28 akutnih bolnica napravljena je i ova rang-lista u koju je uključeno njih 26. Naravno, nisu se mjerile sve dijagnoze već samo tri, i to primjerice akutni infarkt miokarda, odnosno srčani udar u čijem je zbrinjavanju vodeći KBC Zagreb, a slijede bolnice u Splitu, Čakovcu, KB Merkur i bolnica u Vukovaru.

Mjerila se i uspješnost liječenja moždanog udara, a na prvom je mjestu OB Šibenik te dva KBC-a, i to Sestara milosrdnica i Zagreb, dok se po trećoj “ocjeni” antimikrobna profilaksa kod kolorektalnih zahvata najbolje provodi, kaže Agencija, u OB-u Dubrovnik, u vukovarskoj te u čakovečkoj bolnici. U kategoriji ocjenjivanja “ostalo” uključena je stopa dnevne kirurgije za operaciju mrene, vađenja mandula, kiretaže, artroskopije koljena, kao i duljina hospitalizacije kod carskog reza i ponovni prijem pacijentica nakon tog zahvata. U bolnicama kažu da je upitno puno toga kod ovog rangiranja, pa tako i način prikupljanja podataka, njihova dostupnost i procjena, starost smjernica koje su se koristile...

Kategorizacija

Naime, sve to potvrđuje nužnost kategorizacije i akreditacije hrvatskih bolnica, na što se čeka više od 20 godina, jer bi to nedvojbeno otkrilo ne samo tko je najbolji već i koji odjeli, pa čak i bolnice, uopće nisu potrebni. I ova je procjena uspješnosti bolnica pokazala da “dvije zbog malog broja slučajeva, i to manje od 30, nisu ušle u analizu”, odnosno potpuno su irelevantne jer nemaju dovoljno pacijenata, pa onda ni zahvata i liječenja! Vjerojatno je to jedan od razloga zbog kojih još i nije napravljena kategorizacija bolnica po svim odjelima, odnosno djelatnostima premda bi to podiglo kvalitetu liječenja.

“Držim da se u ovoj rang-listi nije dovoljno vrednovala težina bolesti pacijenata, kao ni kompleksnost zahvata koji se rade u pojedinoj bolnici”, kaže ravnatelj KBC-a Zagreb prof. dr. Ante Ćorušić, čija je bolnica na prvom mjestu po liječenju akutnih srčanih udara, dok je u antimikrobnoj profilaksi kod kolorektalnih zahvata nema ni među prvih deset. Upitno mu je treće mjesto u liječenju moždanih udara jer se radi o bolnici u kojoj se godišnje napravi najviše tromboembolijskih zahvata. “Lani smo imali 337 endovaskularnih zahvata, od čega 119 trombektomija, 89 tromboliza, 90 elektivnih embolizacija i 70 hitnih zbrinjavanja aneurizmi, a pacijenti su bili iz cijele Hrvatske.

Neujednačeno

U ocjenjivanju smo ‘pali’ na tome što nerijetko ne šaljemo bolesnike na rehabilitacijsko liječenje već ih nakon stabilizacije vraćamo u bolnice iz kojih su došli, gdje čekaju mjesto u lječilištu za rehabilitaciju. U tome ništa ne možemo promijeniti jer mjesta u lječilištima - nema”, objašnjava prof. dr. Ćorušić nelogičnost nekih primijenjenih pokazatelja. Dodaje da se 80 posto svih tromboembolijskih postupaka u Hrvatskoj radi na Rebru, 15 posto u KBC-u Sestara milosrdnicama i oko 5 posto u KBC-u Splitu.

“To su najzahtjevniji pacijenti i s najvećim rizikom, uključujući smrtni ishod. Naši su rezultati u okviru europskih podataka za endovaskularne zahvate”, objašnjava prof. dr. Ćorušić. Ipak, “priznaje” da rezultati u procjeni antimikrobne profilakse kod kolorektalnih zahvata dijelom nisu iznenađenje. “To je naš subjektivni problem. Izvor podataka je šarolik jer liječnici nisu uvijek ažurni i nisu upisali u naš BIS (bolnički informacijski sustav) sve ono što se nalazilo na bolničkim listama svakog pacijenta. Nije ni precizirano jesu li analizirani hitni ili elektivni pacijenti (naručeni na zahvat) jer se profilaksa odnosi isključivo na elektivne”, objasnio je prof. dr. Ćorušić neke neujednačenosti u primjeni pokazatelja.