POGORŠAVA SE STANJE EKONOMIJE Linićev plan podbacio za čak sedam milijardi kuna

Iako većina prognoza govori da je Hrvatska na putu izlaska iz recesije, najnoviji podaci Ekonomskog instituta upućuju da se stanje u ekonomiji zapravo pogoršava.

Poslovni indeks CEIZ, indikator realnog stanja gospodarstva, u studenom je pao peti mjesec zaredom, nakon što je stagnirao sedam prethodnih mjeseci. To upućuje, objašnjava Institut, da se “poslovni ciklus u četvrtom tromjesečju ove godine pogoršava te da pad ekonomske aktivnosti još uvijek nije dosegnuo dno”. U posljednjem kvartalu 2013. očekuje se daljnji pad BDP-a.

Maruška Vizek s Ekonomskog instituta kaže da je metodološki teško razlučiti što je povuklo indeks prema dolje, ali s obzirom na njegove sastavnice rezultat je očekivan.

To su, među ostalim, industrijska proizvodnja, krediti građanima, proračunski prihodi od PDV-a i trgovina na malo. Na mjesečnoj razini sve se te komponente uglavnom urušavaju, s posustajanjem osobne potrošnje, fiskalizacije, prihoda od PDV-a...

Neovisno o indeksu CEIZ, na negativne trendove upućuju i drugi ekonomski pokazatelji, a važno je ishodište, čini se, šok koji trpi domaća industrija nakon ulaska u EU. Podaci DZS-a govore da je u 11 mjeseci vrijednost robnog izvoza bila 62 milijarde kuna, 7,5 posto manja nego u istom razdoblju lani.

Pritom je pad znatno izraženiji u drugom dijelu godine: u listopadu je vrijednost izvoza bila 15,8 posto manje nego u istom mjesecu godinu prije, a u studenom čak 19 posto.

Istodobno se smanjuje i uvoz, što upućuje na sve slabiju domaću potražnju. U prvih 11 mjeseci uvoz je pao tri posto, a u studenom čak osam posto.

Sve se to, naravno, odražava i na proračunske prihode. Prema upravo objavljenim podacima Ministarstva financija, prihodi od PDV-a u studenom su iznosili 2,9 milijardi kuna, što je 600 milijuna kuna ili 17,2 posto manje nego u istom mjesecu godinu prije.

Rezultat u studenom malo su popravili neki drugih prihodi, pa je minus ukupno iznosio oko 380 milijuna kuna.

Ukupni prihodi proračuna u jedanaest mjeseci bili su 98,2 milijarde kuna, što je čak 2,4 milijarde kuna ili 2,4 posto manje nego u istom razdoblju 2012. godine. Prvi prijedlog proračuna za 2013. predviđao je da će prihodi porasti za 4,7 milijardi kuna, što govori da je Ministarstvo financija “omanulo” za čak sedam milijardi kuna.

U 2014. godini ministar Slavko Linić najavljuje daljnje povećanje prihoda kako bi se smanjio deficit, ali napominje da se neće ništa bitno mijenjati. On vjeruje da je novac moguće pribaviti prodajom imovine te iz dividende od državnih poduzeća. Iskustvo govori da Ministarstvu financija planiranje nije jača strana.