PODIJELILA EUROPU

POKRET OTPORA PROTIV REDING Miljenić: 'Podržat ćemo EU tužitelja samo ako se jasno definiraju njegove ovlasti'

Prijedlog povjerenice za pravosuđe države EU podijelio je u najmanje tri tabora. Hrvatska je u onom koji se zasad protivi
Zagreb, 220913.Opcinski sud.U povodu obiljezavanja Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad zenama potpredsjednica Vlade i ministrica socijalne politike i Mladih Milanka Opacic polozila je vijenac i lampion pred sudnicom u Opcinskom gradjanskom sudu u Zagrebu. Ovaj dan obiljezava se s osnovnim ciljem da se drustvo senzibilizira na problematiku nasilja te kao dan sjecanja na tragicno ubojstvo triju zena, te teskog ranjavanja zapisnicarke suda prilikom odrzavanja brakorazvodne parnice 22. rujna 1999. godine.Na fotografiji: Orsat Miljenic.Foto: Marko Todorov / CROPIX
 Marko Todorov / CROPIX

Hrvatska inzistira da se mnogi elementi prijedloga Europske komisije o osnivanju Ureda europskog javnog tužitelja, koji bi imao ovlasti djelovanja u državama članicama, pojasne prije nego podrži takvu odluku, rekao je ministar pravosuđa Orsat Miljenić u Bruxellesu nakon sastanka s kolegama iz drugih država članica.

Prijedlog je države EU podijelio u najmanje tri tabora. Dok jedni smatraju da treba prihvatiti prijedlog Komisije, veća skupina država traži da se jasnije definiraju ovlasti, a treća skupina čak i ne vidi potrebu za takvim uredom jer već postoji ured EU za suzbijanje prevara (OLAF).

Prema zamisli Europske komisije i prijedlogu koji je iznijela povjerenica za pravosuđe Viviane Reding, jedan europski tužitelj imao bi ovlasti istražiti, ali i podizati optužbe i procesuirati slučajeve prevara i zloupotreba novca EU u državama članicama, kao i ostale slučajeve od “financijskog interesa EU”, za što ovlast imaju samo nacionalni tužitelji.

Postojeće agencije EU ne mogu voditi kazneni postupak dok ovlasti nacionalnih tužitelja završavaju na njihovim granicama.

U ovim se prevarama godišnje gubi najmanje 500 milijuna eura. No neke države vide taj prijedlog Komisije kao pokušaj preuzimanja suverenih ovlasti država članica u korist EU. Velika Britanija, Irska i Danska ne žele u tome sudjelovati.

Sadašnji šef OLAF-a Giovanni Kessler podržava ideju jer navodi da su takva kaznena djela prekogranična pa ih se ne može efikasno kažnjavati na nacionalnoj razini. “Ako imate istragu u Belgiji, a trebaju vam podaci o bankovnom računu u Njemačkoj, prisluškivani razgovor u Francuskoj i pretres kuće u Austriji, onda vam za to treba nekoliko godina”, kaže on. Parlamenti 14 država članica dali su tom prijedlogu takozvani “žuti karton”, što znači da bi Komisija trebala preispitati i izmijeniti prijedlog.

No Komisija misli da to ne znači da ne mogu nastaviti dalje u okviru “procedure proširene suradnje”. Dovoljno bi bilo da ih podrži najmanje devet članica, a u tom bi slučaju ured imao ovlasti samo tim državama.

Hrvatski ministar pravosuđa Orsat Miljenić kaže da se Hrvatska zalaže za kolegijalni pristup. “To znači da bi Vijeće javnih tužitelja odlučivalo a ne jedan tužitelj kao što je sada u prijedlogu Komisije. Smatramo da u propisima moraju biti jasno definirane ovlasti, dosezi i nadležnosti. Primjerice, pod financijskim interesima spadaju i carinski prekršaji, što može biti tisuće njih. Želimo unaprijed znati što i kada ulazi u nadležnost tog zajedničkog ureda europskog tužitelja a što ne. To je sada nejasno”, kaže ministar Miljenić.

Prema njegovim riječima, treba se jasno definirati i odnos tog europskog tužitelja prema nacionalnom tužitelju na način da se ne dira u njihovu neovisnost.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
08. studeni 2024 07:54