Polašek objasnio zašto nije potpisao apel i otkrio što za kraj tjedna sugerira prediktivni model

Član Vladinog Znanstvenog savjeta Ozren Polašek je u Newsroomu N1 televizije govorio o epidemiji koronavirusa u Hrvatskoj.

Osvrnuo se na navode da je predstojnik ureda Vlade Zvonimir Frka Petešić kontaktirao pet članova savjeta i kazao da je međusobno povjerenje narušeno i da suradnja, koja je i dosad bila na dobrovoljnoj bazi, nema smisla ako pojedini članovi u subotu poslijepodne obave višesatne razgovore s njime o aktualnoj epidemiološkoj situaciji i restriktivnim mjerama, a u nedjelju ujutro potpisuju apel u kojem kritiziraju Stožer i Vladu.

- Nisam mislio da će situacija ovako eskalirati. Uistinu nam sada treba više neko zajedništvo nego podjele, rekao je Polašek i dodao da je djelomično znao za taj apel.

- Od početka epidemije sam se zalagao za nešto strože mjere i nisam smatrao da trebam potpisati jedan ovakav apel. Cijelo vrijeme se pokušavam koristiti brojkama koje dobivamo iz sustava i na temelju toga donositi odluke, kaže Polašek.

Ističe da eventualni sukob interesa treba raspraviti unutar savjeta, a tek onda govoriti u javnosti o zajedničkom stavu. Polašek je uvjeren da će Znanstveni savjet nastaviti dobro funkcionirati.

Kako bi se bolje moglo upravljati epidemijom, Znanstveni savjet pokušava napraviti prediktivne modele.

- Oni se zasnivaju na tome da uzmete nekakve povijesne podatke, recimo tjedan ili mjesec dana prije, na temelju njih pokušate shvatiti obrasce i onda te obrasce projicirate u budućnost. U toj rečenici leži sva ljepota i svi problemi prediktivnih modela jer to znači da prediktivni modeli ovise o onom što nam se događalo u prošlosti. U ovom trenutku nam se obrasci epidemije toliko mijenjaju da je stvarno teško napraviti prediktivni model koji je dobar. Jedan od modela koji sada imamo pokušava na temelju trendova predvidjeti što će se dogoditi sljedeći tjedan i, nažalost, ne možemo ga koristiti duže od tih tjedan dana, on ima relativno razumno predviđanje. Drugi modeli koje smo koristili nam nažalost nisu toliko precizni i u ovom trenutku ne možemo dati odgovor na dva najvažnija pitanja od kojih je jedno jesmo li na vrhuncu, a drugo kada će biti kraj ovog vala, rekao je Polašek za N1.

Objasnio je da postoji niz razloga zbog čega prediktivni modeli ne mogu dati dovoljno precizne podatke.

- Gotovo svi obrasci epidemije nam se mijenjaju - stav ljudi prema nošenju maski, stav ljudi prema pridržavanju mjera, bolnice se drugačije ponašaju u odnosu na veliki broj bolesnika u odnosu na ono što smo imali prije za vrijeme proljeća i ljeta. Tako da moramo vrlo, vrlo pažljivo interpretirati brojke. U toj interpretaciji brojki stvarno morate biti ponizni jer ako želite naći nešto optimistično onda ćete to u podacima i naći, isto vrijedi i za nešto pesimistično. Morate uvijek uzeti neki iskreni stav i probati stvarno razumjeti što se događa s brojkama.

Hrvatska koristi kratkotrajni model predikcije koji govori nešto tjedan dana unaprijed.

- Ako pogledamo obrasce hospitalizacije onda znamo da pedeset posto zaraženih koji uđu u bolnicu, uđu u bolnicu unutar prva četiri dana. Osamdeset posto unutar osam dana. Što znači da za nekih desetak dana od uvođenja mjera možemo vidjeti rezultat na broju hospitaliziranih, rekao je Polašek i dodao da se krajem ovog tjedna nada ravnanju krivulje broja hospitaliziranih ili njezinom smanjenju.

- Ako to ne budemo vidjeli, onda će nama model jasno reći da nam mjere nisu dovoljno dobre i da treba promisliti o strožim mjerama, pojasnio je.

Model neće dati dobru predikciju ako se unose nevjerodostojni podaci, a od zdravstvenog sustava se u ovoj situaciji, kaže Polašek, ne može očekivati da se brine o kvaliteti podataka.

Na pitanje zašto Hrvatska ne koristi modele koje su razvili ECDC i Svjetska zdravstvena organizacija, Polašek odgovara:

- Svaki model se temelji na drugačijoj metodološkoj osnovi. Ono što je nezgoda takvih modela koje rade vanjske ustanove je da oni možda ne mogu dovoljno dobro razumjeti neke osobitosti nacionalne. Te modele svakako treba uzimati kao izvor za usporedne informacije s drugim zemljama, ali svjedno se moramo truditi pokušati bolje prilagoditi naše modele tako da imamo jasniju situaciju što nam se događa kod nas. Plus, ono što sad također pokušavamo polagano razvijati je prediktivni model za svaku odvojenu županiju, a to je nešto što ovi modeli ne rade nego samo na ovoj razini cijele države pokušavaju razumjeti obrasce, rekao je Ozren Polašek.