POLAŽU PRAVO VLASNIŠTVA NA IMOVINU ZA KOJU TVRDE DA VRIJEDI 3 MILIJARDE EURA Ustavni sud odbio zahtjev srpskih tvrtki, nekretnine ostaju pod zabranom

Ustavni sud odbio je prijedlog novosadskog odvjetnika Zorana Ristića, predsjednika udruge “Oduzeta imovina”, i Srećka Kraljevića iz Drvenika za ocjenu ustavnosti Uredbe o zabrani raspolaganja nekretninama na teritoriju Republike Hrvatske koja datira još iz 1991. godine.

Tom uredbom se svim institucijama, poduzećima i drugim pravnim osobama s područja republika i pokrajina bivše SFRJ zabranilo raspolaganje i opterećenje (prodaja, zamjena, darovanje, prijenos prava korištenja i raspolaganja, davanje u zakup i privremenu uporabu, osnivanje hipoteke i sl.) nekretninama na teritoriju Hrvatske koje su u njihovu vlasništvu, posjedu, na korištenju ili upravljanju. Iznimke su moguće, ali o njima odlučuje isključivo hrvatska Vlada.

Prvi natječaji

U Uredbi stoji da je privremenog karaktera, do okončanja postupka razdruživanja bivše SFRJ, no na snazi je još i danas.

Odvjetnik Ristić zastupa najviše srbijanskih tvrtki i institucija koje su u bivšoj državi imale imovinu u Hrvatskoj i nadaju se da će im ona biti vraćena, posebno nekretnine na moru čija vrijednost stalno raste.

Zahtjev za ocjenu ustavnosti Uredbe iz 1991. godine odvjetnik Ristić je podnio u studenome prošle godine. Bila je to reakcija na potez ministra državne imovine Gorana Marića koji je, nakon novog Zakona o upravljanju državnom imovinom, počeo davati u zakup nekretnine koje su pripadale (vlasnički, po pravu upravljanja ili drugačije) institucijama ili tvrtkama iz Srbije i BiH.

Ministar Marić lani je, odgovarajući na prozivke koje su mu stizale iz ove dvije države, rekao da Hrvatska ne prodaje tuđu imovinu kao što su to činile susjedne države s imovinom hrvatskih institucija i tvrtki. Naglašavao je da se davanjem u zakup ne dira u vlasnička prava te da će vlasnici nekretnina - kada se utvrde - imati sva prava iz ugovora u zakupu. Čim je Marić raspisao prve natječaje o davanju nekretnina u zakup, iz susjednih zemalja bilo je najavljeno 30-ak tužbi.

Prijedlozi za ocjenu

No odvjetnik Ristić koji je u svojoj udruzi “Oduzeta imovina” okupio velik dio od 180 srbijanskih poduzeća i banaka koje procjenjuju na tri milijarde eura vrijednost imovine na koju polažu pravo vlasništva, pokušao je “obilaznim” putem, preko Uredbe iz 1991. godine, srušiti Marićev Zakon o upravljanju državnom imovinom.

Komentirajući poteze ministra Marića, odvjetnik Ristić je tvrdio da Hrvatska diskriminira državljane Srbije “jer vraća imovinu Slovencima i Makedoncima”, a problematizirao je i odnos koji će vlasnik nekretnine imati sa zakupcem jer će se teško procijeniti stanje nekretnine kada ju je država dala u zakup, kao i vrijednost ulaganja zakupca.

Ustavni sud je odbio prijedlog za ocjenu ustavnosti Uredbe iz 1991. godine. U odluci iz čijeg donošenja su se isključili predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović i sutkinja Snježana Bagić, jer su bili dio izvršne vlasti kada se Uredba donosila, kaže se da je Ustavni sud dosad devet puta imao na stolu prijedloge za ocjenu ustavnosti Uredbe o zabrani raspolaganja nekretninama na teritoriju Hrvatske te ni jednom nije našao elemente njene neustavnosti. U odnosu na prijedlog koji je potpisao odvjetnik Ristić te prijedlog Srećka Kraljevića, ustavni suci kažu da ne sadrže nikakve nove elemente.