POLITIČARI O ROKU ZA SMANJENJE DEFICITA 'To je jako malo vremena. Nadamo se da će nam dati još godinu više!'

Po preporuci Europske Komisije do 2016. godine Hrvatska mora smanjiti deficit za tri milijarde i doći do tri posto. Kako to učiniti i koje mjere bi Vlada trebala poduzeti?

Goran Marić (HDZ)

- Nema situacije na koju ekonomska politika nema odgovor, pa makar bila teška kao ova današnja. Ali, deficit se mora smanjiti i može se smanjiti i to samo istodobnim smanjenjem rashoda, za recimo milijardu kuna sto je realno očekivati, i to ponajprije otklanjanjem i ukidanjem iracionalnih agencija kojih je previše, pa čak i do Ureda bivšeg predsjednika, zatim smanjenjem izdvajanja raznih donacija, smanjenjem rashoda mnogih fondova, smanjenjem rashoda za intelektualne usluge koje čak prelaze pola milijarde kuna, smanjenjem rashoda za najamnine što isto prelazi 500 milijuna kuna godišnje. Istodobno, treba povećati prihode za dvije milijarde kuna i to ponajprije povećanjem ekonomske aktivnosti čime će se doći do povećanja poreznih prihoda za oko milijardu kuna, ali i povećanjem učinkovitosti državnih poduzeća i Hrvatske narodne banke. Tako se može iz dobiti HNB-a i državnih poduzeća namaknuti još dodatnih dvije milijarde prihoda. Time se smanjuje deficit na vrlo objektivan način za tri milijarde kuna.

NALOG EU LINIĆU Vlada hitno mora srezati tri milijarde kuna minusa

Pogrešan je način smanjenje plaća i mirovina. Na taj način se smanjuje raspoloživi dohodak i potrošnja sto utječe na proizvodnju i dovodi nas do nove recesije. Treba izanalizirati i sustav mirovina, te utjecati i drastično smanjivati samo one ekstremne mirovine. Uobičajene mirovine uopće se ne smije dirati jer će to utjecati na standard ljudi i na potrošnju. I sve se to može napraviti bez narušavanja sustava.

Jadranka Kosor (nezavisna)

Ovo se svakako moglo očekivati. Loše je što je Vlada za sljedeću godinu predložila proračun s tako ogromnim deficitom. Ja ne bih nikada išla u Sabor s takvim deficitom i tako koncipiranim proračunom koji je recimo, za sljedeću godinu predvidio gotovo 800 milijuna kuna više samo za plaće. To su ta područja na koja se Vlada mora vratiti, a to će biti moguće samo novim rebalansom. To znači da ćemo već u prvim mjesecima iduće godine ići na rebalans proračuna. Ono što je sigurno su nova smanjivanja različitih davanja na rashodovnoj strani.

LINIĆ U BRUXELLESU Razgovarao s Ollijem Rehnom o smanjivanju deficita: 'Bit će još mnogo sastanaka'

Treba vidjeti što se još može učiniti na prihodovnoj strani. Ne bi bilo dobro da se diže ponovno PDV što bi bio bi novi udar na gospodarstvo. Treba konačno otvoriti priču vezanu za javna poduzeća u smislu smanjivanja zaposlenih. Sad se pokazalo da je Vlada u prvim mjesecima mandata poduzela pogrešne poteze - podizanje PDV-a, smanjivanje PDV-a na turizam, te što u svim područjima gdje država sudjeluje kao poslodavac nije napravila ništa. Bez socijalnog dijaloga to će dalje teško ići. Moguće je očekivati i velike prosvjede i generalni štrajk, ali situacija je takva da se u nove rezove definitivno mora ići. No, Vlada bi to javnosti morala drugačije tumačiti nego sto sada čini. Velika je greška što nisu sjeli s braniteljima i objasnili zašto se moraju smanjiti braniteljske mirovine za 10 posto.

Srđan Gjurković (HNS)

- Očekivano je, i Vlada u svojim projekcijama ide u tom smjeru smanjenja deficita. Može se i napravit će se sve što je u realnim okvirima, ali uz strukturne reforme u javnoj upravi, zdravstvu i obrazovanju, ključan je rast gospodarstva i zapošljavanje jer je to ključ da idemo naprijed. Inicijativa koja će ubrzati gospodarski rast i rješavanje problema investicija je spajanje zemljišnika i katastra. Time će se ubrzati procesi da se krene naprijed. Treba stabilizirati poreze, apsolutno smo jedna od najkonkurentnijih zemalja po pitanju stimulacije investicija i oslobađanje investitora i efekti će se osjetiti već 2014.

Boro Grubišić (HDSSB)

Država je ugrožena, u dužničkom ropstvu, pa počnimo od glave, a ne od repa. To nije demagogija, smanjimo plaće deset posto članovima Vlade, saborskim zastupnicima i državnim sluzbenicima. Možemo napraviti neku kategorizaciju, da se onima s manjim plaćama od 4 ili 5 tisuća kuna smanji pet posto, a onima s velikim deset ili petnaest posto.

Dragutin Lesar (Laburisti)

Deficit državnog proračuna ispod tri posto je uvjet za eurozonu. Hrvatska je dobila tri godine smanjenja deficita da bi došla na 2,7 u 2016. godini. Neke države kad su ušle u prekomjerni deficit dobile su i dulji period za sređivanje svojih državnih financija. Nije to gotova stvar i želim verovati da će i hrvatska Vlada uložiti napore da se te tri godine protegnu na bar četiri-pet godina za što po pravilima postoji mogućnost. Veliki broj članica EU je svojedobno iz deficita državnog proračuna razvijao svoje gospodarstvo, no mi smo u deficit ušli, ne zbog razvoja gospodarstva nego zbog socijalne politike i vraćanja starih dugova. Imamo apsurd velikog deficita bez otvaranja novih radnih mjesta, investicija i razvoja i stoga bi to sređivanje trebalo biti bar na pet godina. Optimizam koji imamo prilike čuti u izjavama pojednih članova Vlade temelji se na njihovim makroekonomskim procjenama no inozemne agencije, EK i Svjetska banka daju nešto pesimsitičnije procjene. Zbog izostanka planova investiranja države, javnih poduzeća i javnog sektora u iduće tri godine nema dovoljno podataka da bih rekao je li prognoza optimistična i možemo li u te tri godine dostići deficit od 2,7. Smatram da se Hrvatska ne mora žuriti u eurozonu jer bi to u sljedećih desetak godina moglo samo štetiti Hrvatskoj, a ne koristiti. Vlada će sada trebati 6,7 mjeseci da osmisli model što napraviti dalje.