Porast ulaganja u privatni smještaj: na svaki krevet pada 359 kuna kredita

Privatni iznajmljivači soba, apartmana, kuća za odmor i kampova u 2017. su godini, prema podacima HNB-a, podigli turističke kredite u iznosu od 238,4 milijuna kuna, namijenjene kupnji, adaptaciji ili dogradnjama turističkih i ugostiteljskih kapaciteta.

U odnosu na 2014. godinu, kad je ukupni iznos novoplasiranih turističkih kredita iznosio 157,9 milijuna kuna, riječ je o rastu kreditiranja privatnog smještaja za čak 50 posto, iako je njihov udio u ukupnom broju odobrenih kredita i dalje iznimno nizak, samo 0,76 posto.

Broj ležajeva

Budući da u ovom trenutku imamo oko 92 tisuće registriranih iznajmljivača sa 604 tisuće registriranih ležajeva, iznos od 238,4 milijuna kuna osiguranih kroz kredite svjedoči o prosječnom godišnjem kreditnom ulaganju od 394 kune po ležaju, no s obzirom da se podaci HNB-a odnose i na fizičke osobe i na obrtnike registrirane u turizmu, procjena je da je iznos kreditnog opterećenja isključivo u privatnim kućanstvima ipak znatno manji.

Iako banke koje nude turističke kredite ne otkrivaju podatke o volumenu plasiranih kredita, gotovo iz svih poručuju kako je interes za ovu vrstu kreditiranja porastao. U odnosu na 2016., prošle je godine, prema podacima Erste banke, plasirano šest posto više takvih kredita u volumenu, a 26 posto po njihovu ukupnom broju, dok je plasman u HPB-u lani u odnosu na godinu prije čak 200 posto jači. Ovisno od banke do banke, prosječan iznos odobrenih turističkih kredita kreće se u iznosu od 20 do 30 tisuća eura s rokom otplate od osam do 12 godina, a najveći broj njih plasiran je iznajmljivačima na području Kvarnera i Rijeke, a zatim slijede Dalmacija, te Istra i grad Zagreb.

Predsjednicu Zajednice obiteljskog smještaja pri HGK Danijelu Čavlović ne čudi što po broju odobrenih kredita predvode iznajmljivači s Kvarnera: ondje je u suradnji s Primorskom-goranskom županijom realiziran projekt Kvarner family gdje županija iznajmljivačima subvencionira dio kamate za adaptaciju apartmana.

Niže kamate

“Danas te stope u prosjeku iznose između 4 i 5 posto, a mnoge od njih dopuštaju i godinu počeka. Ipak, dio iznajmljivača sigurno čeka i najavljeni projekt rekategorizacije privatnog smještaja, u sklopu kojeg bi novac za podizanje kvalitete smještaja dobivali putem HBOR-a”, kaže Čavlović i dodaje kako Hrvatska gospodarska komora barata brojkama o dosad ukupno uloženih između 15 i 20 milijardi eura u privatni smještaj, dobrim dijelom kroz naslijeđene nekretnine u kojima su Hrvati prepoznali mogućnost za mikropoduzetništvo.

“Podaci HGK pokazuju da privatnici godišnje ulažu oko 130 milijuna eura kroz redovna ulaganja, odnosno 200-tinjak eura po ležaju, te još dodatnih 150 milijuna eura u obnovu hortikulture, sadržaje za djecu, izgradnju bazena i slično”, napominje Čavlović.

Novi problem

Nažalost, pravu sliku o stanju na tržištu privatnog smještaja praktično je nemoguće dobiti jer ni Ministarstvo turizma ni Hrvatska turistička zajednica nemaju statistiku o strukturi privatnog smještaja kad je u pitanju njegova kategorizacija. Podatke je nemoguće dobiti čak i od ureda državne uprave županija, zbog čega se u javnosti barata samo s procjenom Zajednice obiteljskog turizma.

A te brojke kažu da 85 posto privatnog smještaja otpada na tri zvjezdice, dok na najlošiji smještaj otpada oko četiri posto ukupnih kapaciteta. Zbrku na tržište unosi i činjenica da su na snazi trenutačno tri različita tipa kategorizacije smještaja - ovisno o vremenu kad se iznajmljivač registrirao - zbog čega smještaji iste kategorije nerijetko po razini opreme i usluge znaju biti potpuno neusporedivi. Stručnjaci ističu i kako je domaći privatni iznajmljivački sektor opterećen praktično najnižom stopom poreznog opterećenja - sa samo 300 kuna paušalno.