NEMA PROIZVODNJE, LJUDI ODLAZE...

PORAŽAVAJUĆI PODACI ZA MJESTO KOJI JE SRCE SLAVONIJE Od sedam gradova u županiji oni su najsiromašniji, a sve općine u okolici stoje još puno lošije

 
Ilustracija
 Vlado Kos / HANZA MEDIA

U odnosu na prosječne prihode u gradovima i općinama Osječko-baranjske županije - koji su u 2016. godini iznosili 2.622,74 kune - prihodi po stanovniku u gradu Đakovu i devet okolnih općina uistinu su poražavajući, piše Glas Slavonije.

'Od sedam gradova u Osječko-baranjskoj županiji Đakovo se nalazi na zadnjem mjestu kada govorimo o poretku gradova, a ako je riječ o ukupnoj ljestvici, od 42 jedinice lokalne samouprave, Đakovo se plasiralo na 24. mjesto. Proračunski prihod po stanovniku iznosi 1458,48 kuna', tvrdi zamjenik gradonačelnika Đakova Antun Galić.

Galić nadalje ističe i kako je poražavajuće što je među 12 zadnjih jedinica lokalne samouprave, točnije, na samom začelju ljestvice, svih devet općina iz Đakovštine. Na samom dnu je Općina Strizivojna sa 654,53 kn, predzadnja je Općina Trnava, koja ima prihod od 715,96 kn, a od svih se najbolje drži Općina Semeljci, koja je prva od spomenutih devet, s 1202,21 kn prihoda po stanovniku.

'Nemamo poslovnih subjekata, ni jedna tvrtka nije registrirana na našem području, možemo spomenuti samo Misna vina. Nemamo OPG-ova, obrta', kaže načelnica Općine Irena Mikić Brezina te dodaje da se broj stanovnika u Strizivojni i njezinih šest pripadajućih naselja znatno smanjio.

Zašto je do toga došlo?

Jedna od uzroka poražavajućih brojki je, kaže Galić, broj stanovnika, koji je prema posljednjem popisu, iz 2011. godine, za grad Đakovo iznosio 22.745. Procjene su da je s tog područja u posljednje tri godine otišlo između tri i tri i pol tisuće stanovnika.

'Drugi je razlog gašenje proizvodnih pogona i odlazak ustanova. Za usporedbu, grad Osijek koji se nalazi na vrhu, ako ćemo gledati ustanove i institucije, samo u bolnici ima zaposleno oko 2000 ljudi. Ovo je stanje koje smo mi zatekli, vidjet ćemo kako će ova ljestvica izgledati za godinu, dvije, tri', kaže Galić.

Gradonačelnik Đakova Marin Mandarić za Glas Slavonije naglašava da je jedino što može podići omjer veći broj zaposlenih.

'Ovdje se uzimaju u obzir ostvareni prihodi bez pomoći i primitaka, poput onih od države, fondova, zaduživanja, dakle ovdje je riječ o izvornom proračunu, a njegova najveća komponenta je porez na dohodak od nesamostalnog rada. Jednostavnije rečeno, od zaposlenih, odnosno od njihova poreza na dohodak, dolazi taj iznos. Za Grad Đakovo on je iznosio nešto više od 40 milijuna kuna. Jedino povećanjem broja zaposlenih koji će plaćati poreze mi se možemo podići na ljestvici. Ovdje nije bitan podatak koliko ima nezaposlenih, nego zaposlenih', kaže Mandarić.

Njegov zamjenik Robert Francem dodaje kako je jedan od uzroka zasigurno slaba poduzetnička klima, u kojoj se srozava cijena rada. 'Radnici možda nisu plaćeni onako kako bi trebali biti u nekakvoj pozitivnoj poduzetničkoj klimi', ističe.

Gradonačelnik Mandarić pak dodaje kako je pitanje koliko uopće ljudi u Đakovu plaća porez na dohodak. 'Ima ih puno koji uopće ne plaćaju. Imaju niske plaće, olakšice na prvo, drugo, treće dijete i na kraju uopće ne moraju platiti porez', zaključuje.

I gradonačelnik i zamjenici na kraju ističu kako su s dolaskom na vlast dio projekata zatekli u određenim fazama, početnim ili završnim.

'Što se tiče tih projekata, na nama je da odaberemo one koje treba pogurati i koji bi mogli donijeti promjene koje će najprije podići kvalitetu, standard života građana, pa i promijeniti ove brojke. Nije dovoljno za napredak imati niz projekata, nego ih treba i znati odabrati i provesti', zaključuje Galić.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
20. studeni 2024 15:06