Porazni podaci: U prvih sedam mjeseci ove godine cijepilo se tek 2 posto Hrvata!

Dnevna smrtnost od covida-19 u Hrvatskoj već više od dva mjeseca ne pada ispod desetak. Ukupno, platili smo ogroman danak pandemiji, jer umrla su zasad čak 16.484 oboljela, što nas uporno drži na osmom mjestu smrtnosti u svijetu. I dok je u početku pandemije manevarski prostor za spas života zaraženih bio vrlo sužen, otkako su se pojavila cjepiva smrtnost bi ipak morala biti manja, a nije. Stručnjaci tvrde da plaćamo ceh premaloj zaštiti, odnosno činjenici da smo se "zabetonirali" na malo više od polovice cijepljenih građana. Da je taj argument točan, potvrđuje podatak HZJZ-a, prema kojem se broj cijepljenih od početka ove godine do polovice kolovoza nije povećao više od dva posto. U usporedbi sa zemljama EU i ostatkom razvijena svijeta, čamimo u zapećku cijepljenih, jer se barem jednom dozom cijepilo tek 57,2 posto građana, a od njih s dvije 55,5 posto. Riječju, čak polovica građana nema zaštitu od teških oblika bolesti, i trenutačno je izložena moguće razarajućem učinku podvarijante omikrona BA.5. I imunolog prof. dr. Zlatko Trobonjača, s Medicinskog fakulteta u Rijeci, drži da je loša procijepljenost, poglavito građana srednje dobi, razlog tako velike smrtnosti u Hrvatskoj.

Dobne skupine

To koliko su nam loši podaci o obuhvatu cijepljenjem potvrđuju brojke ostatka EU, ali i svijeta. Naime, prosjek je EU 75,4 posto cijepljenih barem jednom dozom, a od njih 72,8 posto s dvije. Booster dozu dobilo je 53,5 posto žitelja EU, a četvrtu dozu 5,6 posto. U Hrvatskoj booster je primilo tek 22 posto cijepljenih. Primjerice, u Italiji je s dvije doze cijepljeno 80 posto svih građana, Španjolskoj 86, Francuskoj 79, Austriji 75... Na žalost, u Hrvatskoj su loše zaštićeni čak i stariji, kao i oni u srednjim godinama, pa je tako u dobi od 60 godina i starijih cijepljeno samo 77 posto građana, dok su, primjerice, u Irskoj i na Islandu u toj dobnoj skupini cijepljeni svi građani. Visokih 99 posto bilježe Danska i Portugal, a čak 10 zemalja EU iznad je 90 posto ukupno cijepljenih. Na dnu ljestvice su Bugarska s 38 i Rumunjska s 46, te Latvija sa 75, Poljska sa 76 i Slovačka sa 73 posto.

Ni u dobnoj skupini od 50 do 59 godina ne briljiramo u cijepljenju, jer cijepilo se samo 71 posto ljudi, a u Irskoj 98, Portugalu 95, Belgiji 91, kao i u Francuskoj. I u toj dobnoj skupni u cijepljenju su uz Hrvatsku podbacile iste zemlje kao i među starijima od 60 godina. U dobnoj skupini od 25 do 49 godina u Hrvatskoj je cijepljeno tek 58,6 posto građana, a gore su samo Slovačka, Bugarska i Rumunjska. Primjerice, u Portugalu i na Malti cijepilo se više od 90 posto osoba te dobi.

Nove mutacije

No, premda nam predstoji neizvjesna jesen kad je riječ o covidu-19, u zdravstvenoj se administraciji nitko ne uzrujava. Cijepljenje se gotovo i ne spominje, nitko se ne trudi pronaći način kako privući necijepljene da se zaštite, a u konačnici, niti da se smanji smrtnost, bolovanja, liječenje dugog covida... O interesu građana za cijepljenje svjedoče i posljednji podatci iz zagrebačkog Nastavnog zavoda za javno zdravstvo "Andrija Štampar" - posljednjeg dana prošlog tjedna na cijepljenje je došlo 9 osoba, od kojih tek jedna po prvu dozu, a 7 po booster. Pogled na cijepni status po županijama izaziva dodatnu tugu, jer osim Zagreba i Primorsko-goranske županije, ni jedna ne prelazi 60 posto cijepljenih, što znači da bi u slučaju nove mutacije virusa, a onda i novog vala infekcije, smrtnost i hospitalizacije bile velike.

Naime, u Zagrebu je cijepljeno s dvije doze 64,73 posto građana, a barem s jednom 67,72 posto, a u Primorsko-goranskoj 62,16 odnosno 63,03 posto završilo je cijepljenje. Najgora je Splitsko-dalmatinska županija, u kojoj je tek 45,64 posto potpuno cijepljenih.