Porazni rezultati: 1963 učenika na eseju iz hrvatskog nije dobilo ni bod, a zna se i koji predmet je bio najproblematičniji

Ukupno 5.612 učenika, od njih gotovo 29 tisuća koliko ih je pristupilo ispitima državne mature, nije uspjelo zadovoljiti prag prolaznosti. Trećina učenika strukovnih škola pala je na maturi, dok se broj gimnazijalaca koji će morati ponoviti ispite u jesenskom roku ove godine u odnosu na lani gotovo udvostručio: lani je palo 223 gimnazijalaca (2,2 posto), a ove godine njih 421 (četiri posto).

Prema preliminarnim rezultatima državne mature, maturanti su uspjeli skupiti ukupno 16.157 negativnih ocjena, dok ih je lani bilo 12.346. Najveći broj negativnih ocjena učenici su imali na maturi 2019. godine - 19.576.

Ukupno su ove godine polagali 138.772 ispita. Jedinicu iz jednog ispita dobilo je 7320 pristupnika, iz dva ispita 2736, iz tri ispita 889, a četiri ispita nije uspjelo položiti 137 učenika.

Porazan je podatak o 13 posto učenika (3562) koji nisu uspjeli proći ispit iz hrvatskog jezika. Lani je zabilježeno 11,8 posto negativnih ocjena iz hrvatskog, a godinu ranije 17,6 posto. Ove godine 2395 učenika nije uspjelo napisati esej za prolaznu ocjenu, unatoč tomu što je prag prolaznosti iznosio 26,7 posto. Pritom 1963 pristupnika (7,3 posto) na eseju nije uspjelo dobiti niti jedan bod!

Lani, kada esej nije bio uvjet za prolazak na ispitu iz hrvatskog, nula bodova ostvarilo je desetak posto učenika.

Na upit što se događa s gimnazijalcima na maturi, ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja Vinko Filipović kaže kako zasad nema temeljitu analizu iz koje bi mogao vidjeti uslijed čega se dogodila razlika u broju onih koji nisu uspjeli položiti obavezne ispite. Pretpostavlja da je to dijelom i zbog uvođenja jedinstvenog ispita iz hrvatskog jezika i vraćanja praga na eseju.

- Napravit ćemo temeljitu analizu jer sada možemo samo nagađati. Moguće da je i matematika tomu doprinijela, kaže.

Fizika je najproblematičnija

Kao i svake godine, gimnazijalci ostvaruju znatno bolje rezultate na maturi od učenika strukovnih škola. Iz hrvatskog jezika najveći udio gimnazijalaca (46 posto) dobio je četvorku, dok je većina učenika strukovnih škola (40 posto) dobila trojku.

Odličnu ocjenu iz ispita materinjeg jezika dobilo je 22 posto gimnazijalaca i 1,32 posto učenika strukovnih škola. Ukupno, petica iz hrvatskog je oko devet posto, četvorki je 26 posto, trojki 35 posto, dvojki 16 posto, uz spomenutih 13 posto jedinica.

U odnosu na lanjskih šest posto učenika koji su pali ispit na višoj razini matematike, ove je godine takvih devet posto. Osnovnu razinu, slično kao i lani, nije položilo njih 19 posto. Unatoč tomu što učenici engleski jezik savladavaju bolje od hrvatskog, iz tog je ispita na višoj razini 0,9 posto negativnih ocjena, a na osnovnoj 19 posto.

Najproblematičniji predmet je fizika: čak 46,4 posto kandidata nije uspjelo zadovoljiti prag prolaznosti, dok je lani takvih bilo 38 posto, a godinu prije 31 posto. I predmet informatiku ovogodišnji su maturanti riješili lošije nego lani kada ih je palo 21 posto, a sada 27.

Biologija i kemija imaju slične rezultate. Prolaz iz biologije nema 17 posto kandidata (lani devet), dok je kemiju palo njih 19,5 posto u odnosu na lanjskih 13 posto.

Test iz politike i gospodarstva posebno je iznenađenje – njega je palo čak 31,3 posto učenika, gotovo dvostruko više no lani.

Ove je godine maturi pristupio najmanji broj učenika od uvođenja ovih ispita u sustav. Prije 13 godina na maturu je izašlo 37.522 učenika, oko 8600 učenika više no ove godine. Od ukupnog broja pristupnika, 15.367 su učenici strukovnih škola, a 10.459 gimnazijalci.

Zbog mobitela poništeno pet ispita

Prema riječima ravnatelja Nacionalnog centra, na ovogodišnjoj je maturi zbog neovlaštenog korištenja mobitela poništeno pet ispita. Dva su ispita poništena zbog neprimjerenih (vulgarnih) sadržaja.

- Riječ je o ispitima na eseju, no ionako ne bi imali prolaznost zbog nedovoljnog broja riječi, ali smo time željeli pokazati dosljednost primjene Pravilnika o nedopuštenim sadržajima. Očito su se pojedinci više bavili vulgarnostima nego ostvarenjem uvjeta prolaza eseja, komentirao je Filipović.

Po njemu, vraćanje praga eseja je opravdano jer su maturanti pokazali znatno veću ozbiljnost. Prije dvije godine imali smo 3825 eseja s nula bodova, a ove godine 1963, kaže ravnatelj NCVVO-a.

Inače, treću godinu zaredom postoje isti pragovi prolaznosti za sve obavezne predmete što po Filipoviću pokazuje da se sustav standardizirao i da nije bilo potrebe, za razliku od prethodnih godina, za tim da se pragovi prolaznosti u svim predmetima mijenjaju do te mjere da je matematika 2012. imala prag prolaznosti 20 posto, a nekoliko godina nakon toga 28, da bi se u posljednjih sedam godina stabilizirala na 25 posto.

Slično je i s hrvatskim jezikom koji je počeo s pragom 26,5 pa rastao do 37 posto, a u posljednje tri godine stabilizirao se na 35 posto.