ZAGREB - Od travnja sljedeće godine Hrvati će plaćati dugo najavljivani porez na nekretnine . Novi porez, koji će zamijeniti dosadašnju komunalnu naknadu, na kraju ipak ne bi trebao značajnije opteretiti džepove "običnih" građana, onih koji u svom vlasništvu imaju nekretninu u kojoj žive ili koju iznajmljuju, ali će zato biti snažan udar na džepove imućnijih građana.

INFOGRAFIKA Novi porez: Neiskorištena nekretnina će vas stajati 20 puta više!

DOKUMENT: Pročitajte prijedlog Zakona o porezu na nekretnine

Na nekretnine će se na kraju plaćati jedinstvena porezna stopa od 1,5 posto. Ta će se stopa obračunavati na fiskalnu vrijednost nekretnine, onu koja predstavlja prosječenu vrijednost tržišne vrijednosti i koja će se mijenjati svakih pet godina, a koja će već u startu biti umanjena za 30 posto. Naime, u Vladi su mišljenja da tih 30 posto fiskalne vrijednosti treba priznati građanima zbog održavanja nekretnina.

REAKCIJE NA POREZ NA NEKRETNINE Lesar: 'Po logici ove Vlade bogat je onaj koji je štedio i izgradio kuću'

Ipak, i ta će se vrijednost dalje umanjivati, i to do iznosa od čak 95 posto, ovisno o tome živi li građanin trajno ili povremeno u stanu ili kući, kao i vodeći računa o socijlanim kriterijima. Odluku o tim poreznim olakšicama donosit će jedinice lokalne samouprave, u čije će se proračune i slijevati prihodi od poreza na nekretnine. Tek na tako umanjeni iznos obračunavat će se jedinstvena porezna stopa od 1,5 posto.

"Mi moramo rasteretiti rad. Imovinski porezi u Hrvatskoj neznanto su iznad nula posto poreznih prihoda, što nigdje u Europi nije slučaj. Ovime ćemo to izmijeniti jer se i u cijeloj Europi vode rasprave o tome kako oporezivati imovinu", kazao je ministar financija Slavko Linić na današnjem predstavljanju novog poreza na nekretnine u Banskim dvorima. Dodao je kako mu ni jedna zemlja nije bila uzor za uvođenje tog poreza.

Linić predstavio novi porez i poručio: 'Nema više socijalističkih gluposti! Dosta je bilo takvih stvari'

Prema računicama Ministarstva financija, za stan od 63,51 kvadrata u zadarskom Višnjiku, čija je procijenjena fiskalna vrijednost 589.521 kunu, vlasnik stana u lokalni će proračun godišnje plaćati od 309 do 743 kune, ovisno o olakšicama na koje će imati pravo. Naime, 70 posto fisklane vrijednosti tog stana iznosi 412.664 kune, a kada se na to obračunaju i razne olakšice, porezna osnovica iznosit će između 20.633 i 49.519 kuna, ovisno o tome radi li se o prvom ili drugom stanu vlasnika. Komunalna naknada za isti stan danas iznosi 438 kuna.

Slično je i sa stanom od 110 kvadrata u središtu Zagreba. Ako je njegova procijenjena fiskalna vrijednost 1.867.870 kuna, i ako se od tog iznosa oduzme 30 posto, dobiva se porezna osnovica od 1.307.509 kuna. Nakon što se od nje oduzmu razne olakšice, ostaje iznos u rasponu od 65.375 pa do 156.901 kune, na koji se obračunava godišnja porezna stopa od 1,5 posto, što znači da će vlasnik u gradski proračun metropole morati uplatiti između 980 i 2.354 kune. To je za neke na razini sadašnjeg iznosa komunalne naknade, koji iznosi 1.151 kunu, a za druge dvostruko više.

Znatno će skuplje proći vlasnici "treće" nekretnine. Tako će vlasnik stana od 103 kvadrata u Rudešu u Zagrebu, čija je fiskalna vrijednost 1.176.081 kunu, imati poreznu osnovicu od 823.257 kuna, koja se dobije kada se od fiskalne vrijednosti oduzme 30 posto. Na taj iznos obračunavat će se porez po stopi od 1,5 posto, pa će vlasnik stana u zagrebački proračun morati uplatiti godišnji iznos od čak 12.349 kuna. Za isti objekt danas plaća komunlanu naknadu od samo 866 kuna.

Sličan udar po džepu čeka i vlasnika "treće" nekretnine u Splitu. Ako u najvećem dalmatinskom gradu ima apartman od 80 četvornih metara, čija je fiskalna vrijednost procijenjena na 1.012.000 kuna, porezna osnovica, nakon što se od fisklane vrijednosti oduzme 30 posto, iznosi 708.400 kuna, i na nju će se obračunavati porezna stopa od 1,5 posto, dakle bez olakšica. Stoga će vlasnik te nekretnine u proračun Grada Splita morati uplatiti 10.626 kuna, umjesto sadašnjih 518 kuna, koliko plaća na ime komunalne naknade.

"Veći porez na nekretnine plaćat će oni hrvatski građani koji imaju više nekretnina. Oni koji imaju pet kuća ili stanova, bogati su građani“, poručila je ravnateljica Porezne uprave Nada Čavlović-Smiljanec.

Porez na nekretnine plaćat će i država, te jedinice regionalne i lokalne samouprave, koje također raspolažu znatnim nekretninskim fondom. Namjera je države da potakne i banke i građevinske tvrtke koje drže velik broj praznih stanova da ih prodaju i tako potaknu pad cijena nekretnina. Iato tako, u Ministarstvu financija u novom zakonu o porezu na nekretnine, koji bi se pred Vladom trebao naći krajem ove ili početkom sljedeće godine, vide sredstvo legalizacije podstanara i legalizacije bespravno sagrađenih objekata, ali i bržeg rješavanja imovinsko-pravnih odnosa.

Kao naredne korake Linić je najavio i skoro donošenje zakona o poljoprivrednom zemljištu, na koje se zakon o porezu na nekretnine ne odnosi, a u budućnosti je planirano i ukidanje prireza. Izmjene u poreznom sustavu događat će se usporedo s decentralizacijom funkcija sa središnje na regionalnu i lokalnu razinu.