DRŽAVNE KASE

POREZI ĆE SE MOĆI PLAĆATI I KARTICAMA NA RATE? 'Omogućavanje kartičnog plaćanja povećalo bi razinu dobrovoljno i pravovremeno plaćenog poreza'

 
Lovro Kuščević
 Tomislav Krišto / HANZA MEDIA

Možda zvuči kao daleka budućnost, ali nekoliko desetljeća nakon što su stigle na hrvatsko tržište, debitne i kreditne kartice napokon će stići i u neka od tijela javne uprave, što znači da će građani određene naknade uskoro u javnim ustanovama moći podmirivati i putem POS aparata.

Nejasno je još gdje će se i za točno usluge uvoditi taj novitet, ali u protekla dva mjeseca Ministarstvo uprave održalo je dvije radionice na temu uvođenja kartičnog plaćanja u tijela javne uprave, i to uz pomoć Američke gospodarske komore koja je na jednoj od njih državnim i javnim zaposlenicima predstavila prednosti tog tipa plaćanja.

Upitnik poslan

Kako su nam potvrdili u Ministarstvu uprave, ta je institucija od svih tijela javne vlasti u Hrvatskoj ovih dana zatražila informacije koje će joj pomoći u pripremi projekta i projektne dokumentacije, a osim što postoji mogućnost da će se dio javnih usluga na licu mjesta moći plaćati karticama, država razmišlja o uvođenju mogućnosti online plaćanja državnih pristojbi.

“Uvođenjem kartičnog plaćanja građanima RH olakšalo bi se izvršenje financijskih obveza koje imaju prema državi, prije svega u smislu visina naknada. Ministarstvo uprave u pripremi je projektne dokumentacije za pokretanje projekta e-Pristojbe koji bi obuhvatio i kartično plaćanje”, objasnili su u odgovoru na upit Jutarnjeg lista.

Kad je riječ o POS aparatima, nastavljaju, još je nepoznat njihov broj i ovisit će o interesu koji iskažu razna tijela javne uprave, ali podsjećaju da je u Hrvatskoj u određenim situacijama već sada moguće određene potrebe podmiriti plaćanjem putem POS uređaja.

Carina i Mup već krenuli

To se prije svega odnosi na Carinsku upravu i Ministarstvo unutarnjih poslova, čiji policijski službenici, pri naplati prometnog prekršaja, građaninu mogu ponuditi mogućnost kartičnog plaćanja.

- Vjerujemo da će što veći broj kartičarskih kuća i banaka naći svoj interes i uključiti se u proces kako bismo pokrili maksimalan broj kartica prisutnih na financijskom tržištu. Ministarstvo uprave, kao nositelj projekta, zauzet će se za uključivanje svih raspoloživih resursa kako bismo građanima olakšali financijske aktivnosti prema državi, bez iznimke ili preferencija - objašnjavaju u Ministarstvu uprave, ali ne otkrivaju kad bi se kartično i online plaćanje pristojbi u praksi doista moglo dogoditi.

Ne otkrivaju pritom ni za koje bi točno naknade građanima bila ponuđena mogućnost plaćanja karticama, ali smjer razmišljanja može se iščitati iz prezentacije koju je na jednoj od radionica djelatnicima Ministarstva predstavila Američka gospodarska komora.

U njoj se Hrvatskoj preporučuje da kartično plaćanje omogući na način na koji su to učinile Italija i Rumunjska.

Takav model omogućio bi kartično plaćanje obveza koje, zbog potencijalno visokih iznosa, sadrže rizik naplate, a to su porez na promet nekretnina, porez na najamnine te jednokratne komunalne naknade za vodu ili struju kod novih objekata.

Bolja naplata

“Omogućavanje kartičnog plaćanja navedenih, ali i ostalih poreza, povećalo bi razinu dobrovoljno i pravovremeno plaćenog poreza, pošto bi plaćanje bilo jednostavno i uz obročno plaćanje manje kratkoročno opterećujuće”, stoji u prezentaciji.

Kako objašnjavaju u Američkoj gospodarskoj komori, njih Ministarstvo uprave ni na koji način nije angažiralo na razvoju tog projekta, ali svoje stajalište o uvođenju kartičnog plaćanja u hrvatsku javnu upravu iznijeli su još krajem 2016. godine, kao dio preporuka za unapređenje poslovne klime koja se temelji na dobrim primjerima prakse u inozemstvu.

U prilog uvođenju kartičnog plaćanja u hrvatsku javnu upravu trebala bi govoriti i trenutačna statistika.

U Hrvatskoj se u ovom trenutku koristi 8,7 milijuna platnih kartica, što znači da na svakog Hrvata u prosjeku otpada 1,94 kartica s kojima godišnje obavi u prosjeku 82 transakcije.

Vrijednost kartičnih platnih transakcija tako po stanovniku u prosjeku iznosi 29.231 kunu godišnje, što je sve u skladu i s rastućim svjetskim trendovima.

Kad je riječ o javnoj upravi, smatra se da bi uvođenje kartica smanjilo mogućnosti zloporabe, kao i sive ekonomije, a građanima bi na raspolaganju bila mogućnost otplate na rate, posebno u slučajevima visokih iznosa.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 17:20