BORBA MLADOG ANTE

Posao naslijedio od oca koji je preminuo: ‘Odabrao sam težak, ali kvalitetan put. Sve u skladu s prirodom, bez antibiotika‘

‘Naše su krave na svježem zraku, pasu na 600-900 metara nadmorske visine. U blizini nema industrije ni bilo kakve ljudske aktivnosti‘

Piše:

Jozo Vrdoljak

Objavljeno: 06. ožujak 2024. 16:58

Nikola Vilić/Cropix

Izbor za najboljeg mladog poljoprivrednika/poljoprivrednicu, koji će predstavljati Hrvatsku na izboru za najboljeg europskog poljoprivrednika, ušao je u završnu fazu. Stručni ocjenjivački sud odabrao je 20 najboljih. Ovo su njihove priče

Izgleda malo nestvarno, ali Ante Petričević, mladi poljoprivrednik iz Obrovca Sinjskog, u svakom trenutku zna gdje se nalazi svaka njegova krava, koja na zemljišnom kompleksu površine 96 hektara u ispaši dnevno napravi više od deset kilometara.

Svaka buša s Petričevićevog OPG Buša je čipirana. Petričević putem mobilnog uređaja u svakom trenutku vidi gdje se koja nalazi. Štala je opremljena kamerama i videonadzorom, a Petričević uskoro namjerava nabaviti i profesionalni dron.

Ante Petričević je nositelj OPG-a Buša od 2018. godine. Naslijedio je oca Stipu, koji je tada postao član, a koji je, nažalost, kasnije i preminuo. Prekretnica u radu bila je 2020/21. godina, kada je OPG Buša prošla na natječaju i tako dobila bespovratna sredstva za mlade poljoprivrednike u sklopu Mjere 6.1.1.

Tim sredstvima kupljena je mehanizacija i 20 krava pasmine buša. “To je bio naš ozbiljniji početak bavljenja ovim poslom. Sada smo u ekološkom prijelazu a iduće godine ćemo dobiti eko certifikat. Nakon toga ćemo prodavati rasplodni materijal i meso s ekološkim certifikatom. Opredijelili smo se uzgajati bušu, zato što se radi o pasmini koja nije sklona bolestima i koja odgovara ovom terenu na kojem ne bi mogle opstati u ekološkom uzgoju pasmine većih goveda“, pojašnjava Ante Petričević.

Niska cijena

Buša je, naglašava Petričević, skromna i otporna na visoke i niske temperature. Važno joj je da se nalazi na velikoj površini i da svaki dan može slobodno proći više kilometara. Redovito donosi mlade.

„Radi se o pasmini koja je idealna za naš krški teren. Buša je zaštićena izvorna pasmina i nje trenutačno ima oko 5000 komada u čitavoj Hrvatskoj. U taj broj su uključene krave, bikovi, junice i telad.“, pojašnjava Ante Petričević, koji dodaje da se u svemu tome mora paziti na srodstvo te da je nužno imati licencirane bikove.

Petričević kaže da meso prodaje uglavnom poznatim kupcima. Planira povećati stado na minimalno 60 jedinki. U tom slučaju bi prodavao i rasplodni materijal odnosno junice i mlade bikove koji će služiti njihovim novim vlasnicima za rasplod.

„Odabrali smo zahtjevan, težak, ali jedini kvalitetan i prirodan poslovni put. Želimo uzgajati stoku u skladu sa prirodom i bez utjecaja antibiotika i drugih lijekova. Nastojimo da sve bude koliko je moguće prirodno. Naše krave borave na svježem zraku. Pasu na kompleksu koji se proteže od 600 do 900 metara nadmorske visine.

Nigdje u blizini nema industrije, niti bilo kakve ljudske aktivnosti. Ekološki certifikat je samo potvrda onoga što već radimo, a to je da živimo i radimo u skladu sa zakonima prirode. Kada bi dobio desetak hektara državnog zemljišta kako bi proizvodio stočnu hranu onda bi zaokružili cjelokupan proizvodni proces“, ističe Petričević.

Doduše, Ante Petričević kaže da ni potrošači ni mesari ne prepoznaju prednosti prirodno uzgojene teladi. Cijena mesa telećeg mesa buše je, otkriva, gotovo ista kao i kod teladi s farmi.

„Ne možemo postići cijenu višu od uobičajene, unatoč tome što je drastična razlika u kvalitetu i načinu uzgoja. Čak nas niti bolji ugostiteljski objekti ne preferiraju. Realno, cijena ove teletine trebala bi biti i 50 posto viša od one sa velikih farmi ali je iz nekog razloga, ne možemo postići“, ističe Petričević.

Brendiranje zaštićene buše

Petričević je aktivan i u Udruzi uzgajivača buše, čije je sjedište u Gospiću. Smatra da bi se buši trebalo pristupiti na način kako su u Istri pristupili boškarinu kojega su brendirali. “Buša je takva pasmina da njezina jedinka ima puno manje kilograma, nego kod ostalih uobičajenih sorti krava. Osobno se nadam da će se prepoznati kvaliteta buše, koja se u krškom dijelu Hrvatske nekada masovno uzgajala.

Mi uzgajivači koji smo učlanjeni u Udrugu proizvođača buše, trebamo biti aktivniji i uz pomoć države brendirati bušu“, smatra Ante Petričević koji kaže da zahvaljujući poticajima koje dobiju, uzgajivači buša posluje održivo, a siguran je da će vrlo brzo tržište reagirati jer je sve na strani buše.

To je, naglašava, skromnija pasmina tako da uzgajivači buše mogu napraviti nekakvu kalkulaciju i poslovati održivo. Dodaje da će se buša u godinu dana najmanje jedan put a često i dva puta oteliti.

Od krmača Petričević dobiju odojke koje prodaje. Za tov svinja se nije odlučio jer mu to nije pokazala kalkulacija. Međutim, ima planove povećati broj krmača isto kao i broj magaraca. Dvije magarice s njegovog imanja trebaju dobiti mlade u svibnju . „Magarci sada ništa ne rade a nekad su sve radili. Sada su prava su gospoda. Njima je najviše porasla cijena. Magaricu danas ne možete kupiti ispod dvije tisuće eura. Kada povećam broj magarica preko deset komada onda bi prodavali i magareće mlijeko za kojim vlada velika potražnja i koje postiže dobru cijenu.

Imam velike planove s magarcima jer su oni jako slični buši. Jako su skromne i pametne životinje. Znaju čitav dan boravit daleko ali se predveče vrate kod štale. Ostale pasmine krava koje OPG Buša ima, već su tu dvije godine. Uvijek su u blizini štale i puno manje hodaju od buše, a Petričević nam otkriva da su se jako dobro prilagodile uvjetima. Nekoliko je tu krava pasmine Simental, jedan je čisti Charolais dok su tri križanci Charolaisa i limuzin. I njih Petričević uzgaja po sustavu krava-tele.

Što se tiče uzgoja povrća Petričević kaže da najviše sije blitvu, koju prodaje proizvođačima soparnika. „Soparnik se izvrsno brendirao i za njim vlada ogromna potražnja. Kada bi meso buše bilo prepoznato kao soparnik ja bih bio iznimno zadovoljan“, naglašava Ante Petričević.

Petričević nije sklon podizanju kredita. Kaže da će možda natjecati za kreditnu liniju HAMAG Bicro kako bi kupio dvadesetak buša i još nešto mehanizacije. Za desetak godina Petričević planira imati puno veće stado nego što ima danas. U poslu mu pomaže brat Ivan.