U posljednjih pet godina Vlada je iz državnog u vukovarski proračun uplatila ukupno 356 milijuna kuna, u istom je razdoblju putem projekata EU na području grada Vukovara investiran 461 milijun kuna, a većina tog novca uložena je u razvoj infrastrukture.
Iako je (prema podacima vukovarske gradske uprave) broj zaposlenih u privatnim tvrtkama povećan za 20-ak posto u posljednjih pet godina, većina naših sugovornika kaže da je za daljnji gospodarski razvoj Vukovara od presudne važnosti dolazak velikih privatnih investitora, a ne oslanjanje na pomoć Zagreba.
Ekskluzivni tretman
U tom smislu velike se nade polažu u donošenje posebnog zakona o Vukovaru, prema kojemu bi taj grad imao ekskluzivni tretman ne samo u hrvatskim, nego i europskim razmjerima. Ideja je da se poduzetnici koji u Vukovaru zapošljavaju najmanje deset radnika trajno oslobode plaćanja poreza na dobit te da tvrtke imaju pravo na povrat 50 posto uplaćenih doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje.
Da bi te ekskluzivne porezne olakšice u Vukovaru bile moguće, hrvatska Vlada morala bi u Bruxellesu izlobirati da se na taj zakon ne primjenjuje pravilo Europske unije o potporama male vrijednosti prema kojem su maksimalne potpore za poduzetnike limitirane na ukupno 200.000 eura kumulativno u tri godine.
Točnije, Hrvatska bi od Europske komisije trebala dobiti zeleno svjetlo da Vukovar ima povlašten tretman i da budu dopuštene potpore poduzetnicima koje se inače smatraju nedopuštenim i narušavanjem tržišnog natjecanja.
Iz resornog Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU neslužbeno doznajemo da se s Komisijom još o tome razgovara, da “razumijevanja ima”, ali da je konačna odluka i dalje neizvjesna.
Da je poseban zakon (ili bi se pisao potpuno novi Zakon o poticanju ulaganja na području grada Vukovara ili bi se išlo u izmjene i dopune postojećeg Zakona o obnovi i razvoju Vukovara) od najveće važnosti za budućnost Vukovara, smatra i HDZ-ov gradonačelnik Ivan Penava.
Odgovor do ljeta
- Prije pet godina potpisao bih današnje gospodarske pokazatelje, ali to ne znači da sam zadovoljan jer smo još daleko od prvotnih ciljeva. Grad je sa svoje strane učinio maksimum za mala i srednja poduzeća. No, svima je jasno da bez sinergije s državom od oporavka gospodarstva neće biti ništa. Zato smo i inicirali izmjene Zakona o obnovi i razvoju Vukovara u smjeru osiguravanja određenih povlastica, prije svih, velikim gospodarskim subjektima koji su jedini put za povratak na prijeratne razine.
Činjenica je da vrijeme neumitno teče, a konkretnih rješenja nema. Svjedok sam da smo u tome imali potporu s državne razine, ali ne možemo beskonačno čekati. Mislim da najkasnije do sljedećeg ljeta moramo dobiti odgovor na pitanje možemo li to primijeniti na Vukovar ili ne - rekao je Penava, koji se nada da bi pozitivnim rješenjem ponovno bio aktualiziran i dolazak velikih igrača kao što su bili drvoprerađivači - talijanska Florian Grupa i Hrvat iz Švedske Darko Pervan, koji su, valjda privremeno, odustali od velikih investicija koje bi Vukovaru donijele otvaranje 300 do 500 novih radnih mjesta.
Povrat uplata
- Ne mislim da je to zauvijek propalo, no želim reći da nama nije važno hoće li se proizvoditi parket ili lokomotive. Bitno je da se nešto veliko radi - kaže Penava. Zamjenica gradonačelnika zadužena za gospodarstvo Ivana Mujkić tvrdi da je donošenje posebnog zakona iznimno važno za privlačenje velikih investitora.
- Poduzetnici i prema postojećem Zakonu o obnovi i razvoju Vukovara imaju pravo za povrat 50 posto uplaćenih doprinosa za zdravstveno i mirovinsko. No, stvar je u tome da prema pravilima EU ti poduzetnici mogu tijekom tri godine primiti najviše 200.000 eura svih mogućih potpora, u koje pripada i ova. Novim zakonom tražimo da se to pravilo ne primjenjuje kako bi veliki investitori imali pravo na povrat 50 posto svih uplata za doprinose te da budu oslobođeni kompletnog poreza na dobit - kaže Mujkić.
“Više volim jednog branitelja Srbina nego tisuću Hrvata koji su pobjegli van”
Na dostojanstven način jučer je u Škabrnji odana počast mučki ubijenim braniteljima i civilima, koji su u srbočetničkom pohodu na to ravnokotarsko mjesto stradali 18. 11. 1991. Pitanje neprocesuiranja ratnih zločinaca za pokolj u Škabrnji i ove je godine bilo neizostavna tema, o čemu je prvi ratni zapovjednik obrane Škabrnje, umirovljeni pukovnik Marko Miljanić, kazao da za to ne postoji politička volja.
- Ne želim svaljivati krivnju na Srbe. Više volim jednoga branitelja Srbina koji je branio hrvatsku državu nego tisuću Hrvata koji su je napustili i pobjegli u München... Ali moja rana je Škabrnja - kazao je Miljanić i naglasio da nitko za Škabrnju nije odgovarao niti će. U Škabrnju su u pratnji ministra Damira Krstičevića stigli pripadnici 3. mehanizirane bojne Pauci, koji su od 16. 11. hodali 75 km od Knina. (L. Burčul)
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....