BRIEFING: BRANKA LOZO

‘Poslala bih mladiće u vojsku da postanu muškarci. A oni koji roditeljima sugeriraju sakaćenje djece, neka malo odsjede u zatvoru‘

Pošaljite dečke u vojsku, vratit će se ljudi i onda će im otići na tržnicu, skuhati ručak ili previti dijete biti lagane zadaće, ističe

Branka Lozo

 Screenshot/Hanza TV

"Sigurno da nije ugodno imati tako nizak rejting, no drugi su kandidati kao saborski zastupnici daleko više prisutni u medijima od mene", kaže u Briefingu kandidatkinja za predsjednicu Republike stranke Dom i nacionalno okupljanje ili DOMiNO, Branka Lozo, koja po zadnjim anketama uživa podršku 2,1 posto birača. Očekuje da će joj do kraja kampanje rejting porasti.

Nedavno je predložila kandidatima Miru Bulju i Tomislavu Jonjiću dogovor da se dvoje od njih povuku i podrže trećeg ili treću s najvećim brojem potpisa. Nije, dodaje, dobila nikakav odgovor na taj prijedlog pa ta opcija više nije na stolu. Vjeruje da bi osim glasača desnice, na kojoj će očito biti barem četiri predsjednička kandidata, mogla privući i dio glasača centra koji ipak dišu malo više desno.

Cijelu emisiju Briefing možete pogledati na kraju teksta

"Čvrsto vjerujem da će glasači, njih više od 200.000 koji su na parlamentarnim izborima dali svoj glas Domovinskom pokretu, ovaj put glasati za mene, a ne za Dragana Primorca, kandidata kojeg je podržao DP ili ono što je od njega ostalo. Mi smo se odcijepili, sačuvali čisti obraz te je većina članova prešla u DOMiNO, a vjerujem da će tako postupiti i naši glasači koji su se razočarani njihovim politikama", kaže Lozo. Vjeruje da će biti u drugom krugu.

"Mislim da je Dragan Primorac izabran kao kandidat upravo zato da bi na vlasti ostao Zoran Milanović. S Milanovićevom politikom uopće se ne slažem. Stojim na dijametralnim pozicijama od njega. On je lijevi kandidat koji je uz SDP, ljevičar koji sitnim izjavama koketira da bi pokupio i koji glas s desnice", kaže Lozo.

"Do pregovora DOMiNO-a s premijerom nije ni došlo jer se otprilike u vrijeme kada smo očekivali da ćemo pregovarati o nekim resorima, recimo Ministarstvu kulture i medija, dogodila afera s ministrom Vilijem Berošem. Nismo htjeli biti ukras Vladi niti postati još jedan kotačić HDZ-ove mašinerije poput politika DP-a. Mi želimo promjene u Hrvatskoj. Nakon afere nismo htjeli prljati svoj obraz u bilo kakvim pregovorima. Što je previše je previše. Radit ćemo časno u opoziciji", otkriva Lozo i tvrdi da nema te pozicije koje bi im sada premijer mogao ponuditi da ga podrže.

"Iz godine u godinu se povećava financijska dotacija srpske nacionalne manjine i u 2023. je iznosila 14 milijuna eura. To je više nego što od hrvatske države dobivaju Hrvati u BiH, a ima ih daleko više nego Srba u Hrvatskoj kojih je nešto manje od 125.000. Oni provode politiku izgradnje i otvaranja 40 kulturnih centara. Možda su naše obavještajne službe propustile gledati za koga se otvaraju ti centri, tko će u njima gostovati, kakve politike će se tu provoditi... To je lagano infiltriranje u sve pore hrvatskog društva. SDSS kao nije na vlasti, ali nitko od njihovih sudionika u prethodnim sazivima vladajućih nije napustio pozicije ili su državni tajnici ostali raditi kao savjetnici. SDSS je de facto u Vladi. Glasao je za proračun", tvrdi Lozo. Napominje da se odnosi Hrvatske i Srbije ne mogu poboljšati ako se Aleksandar Vučić drastično ne promijeni. Srbija, dodaje, nikad nije priznala agresiju na Hrvatsku niti mučenja hrvatskih vojnika i civila u logorima u Srbiji. Ona kao predsjednica, kaže, ne bi Vučića pozvala na sastanak nego bi s njime komunicirala preko diplomatskih službi.

"Blaženi Alojzije Stepinac je ispunio sve uvjete da bude proglašen svetim. Srpska pravoslavna crkva je taj slučaj politizirala i pokušala onemogućiti postupak proglašenja svetim, ali nije uspjela. Sad se čeka samo Papin potpis i vjerujem da bi on bio voljan to učiniti. To bi bila točka na i za postupak na koji se već predugo čeka", naglašava Lozo. Zadovoljna je ishodom američkih izbora i vjeruje da Donald Trump ne bi obećavao da će zaustaviti ratove da se doista nije u stanju s time uhvatiti u koštac.

"Vojni rok za mladiće bi trebao trajati najmanje četiri mjeseca, a možda pet ili šest. Otvorila bih mogućnost i da djevojke dragovoljno služe vojni rok kao i Hrvati koji žive izvan Hrvatske. Mislim da je služenje vojnog roka jedan stupanj u sazrijevanju i da nije ni ružan ni opasan. To je jedan vid osamostaljenja, da mladići postanu muškarci, da budu spremni za brojne akcije ili djelovanja koja nisu samo vojna. Pošaljite dečke u vojsku, vratit će se ljudi i onda će im otići na tržnicu, skuhati ručak ili previti dijete biti lagane zadaće", ističe Lozo koja se protivi i širenju rodne ideologije kao i medicinskim zahvatima promjene spola.

"Roditelji djece vrtićke dobi kažu da su čuli da dječak pita mamu zašto on ne bi obukao haljinicu. To ide perfidno, po sitno i po malo, a kad djeca dođu u pubertet, postaje zastrašujuće. Bez dovoljne profesionalnosti se sugerira roditeljima da se djeca pubertetske dobi podvrgnu operativnim zahvatima u kojima im se kirurški odstranjuju dijelovi tijela. To je sakaćenje maloljetnika. Zalagala bih se da se kazneno goni sve koji su uključeni u dijagnosticiranje takve potrebe. Sakaćenje je kazneno djelo. Te stručnjake bih tužila za nesavjesno liječenje pa da i oni malo odsjede u zatvoru i plate odštete tim obiteljima i osobama koje nakon takvih ireverzibilnih operacija, kada postanu punoljetne, postanu svjesne što su si napravile. Znam primjere osoba koje su zažalile. Dopustila bih takvu, kako vi kažete tranziciju, iako mislim da je to sakaćenje, samo odraslim punoljetnim osobama, čak ne ni mlađim punoljetnicima", poručuje Lozo.

Zalagala bi se, kaže, da se donese deklaracija o zločinima Josipa Broza Tita i da se sankcioniraju još uvijek živući iz tog vremena koji su provodili te zločine. U Uredu predsjednika bi postavila kip Bogorodice s malim djetetom, a na zid raspelo. Od političara cijeni Margaret Thacher i Helmuta Kohla.

"Njegovu politiku demokršćanstva je Angela Merkel kasnije potpuno srozala. Na domaćoj sceni bih spomenula heroje koji su zatvorskim kaznama dokazivali svoje hrvatstvo za vrijeme Jugoslavije, a danas nisu cijenjeni kao što je Marko Veselica. Mislim da je i Andrija Hebrang istinski vjeran svojim domoljubnim stavovima", zaključuje Branka Lozo.

Pogledajte cijelu emisiju:

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
13. prosinac 2024 23:25