ZAGREB - Inicijativa sindikata da Vlada krene u izmjenu Zakona o minimalnoj plaći mogla bi naići na plodno tlo . Ministar rada Mirando Mrsić uskoro će organizirati pregovore o toj temi između socijalnih partnera. Sindikati traže izmjenu formule za izračun minimalca prema kojem će se njegov udjel u prosječnoj plaći povećati sa 39 na 40 posto. Potom bi se taj udjel povećavao za dva postotna poena godišnje i u sljedećih pet godina dosegao bi 50 posto.
Nije vrijeme za to
To je, kažu, bila intencija Zakona od njegova donošenja 2008. No, umjesto da se povećavala, minimalna plaća je padala i došla je na razinu od 36 posto prosječne plaće. Što bi značila realizacija sindikalnog prijedloga?
Prosječna bruto plaća lani je bila 7796 kuna, pa bi minimalac sa 40-postonim udjelom iznosio 3118 kuna. U odnosu na sadašnju razinu minimalca od 2814 kuna, to bi značilo porast od 304 kune ili 10,8 posto.
- Čudi me da sindikati izlaze s takvim prijedlogom u ovom trenutku kada ekonomija ulazi u drugu recesiju i ljudi svaki dan ostaju bez posla. Toliki rast minimalne plaće gospodarstvo sada jednostavno ne može podnijeti, osobito radno-intenzivne industrije poput tekstilne i drvoprerađivačke - kaže Danijel Nestić s Ekonomskog instituta i napominje da je prijedlog sindikata neozbiljan. U tekstilnoj industriji, primjerice, 20 do 25% zaposlenih prima minimalnu plaću. Kada bi one rasle oko 11 posto mnogi bi ostali bez posla ili bi došlo do zatvaranja poduzeća.
Pet posto radnika
Prema njegovim prijašnjim procjenama, minimalnu plaću prima oko pet posto radnika (70-ak tisuća). No, sindikati tvrde da je na minimlacu oko 115 tisuća radnika, a ako se uračunaju i oni kojima je to osnova za izračun primanja, povišica bi obuhvatila više od 200.000 zaposlenih.
S obzirom na stanje gospodarstva, Nestić smatra da bi pregovore o povećanju plaće trebalo ostaviti za neka bolja vremena, ali ne dvoji da bi trebalo ukloniti brojne nejasnoće u zakonu. Na prvom je mjestu formula izračuna. Zakon predviđa usklađivanje minimalca s rastom prosječne plaće i BDP-a u prethodnoj godini. Socijalni su partneri različito interpretirali odredbe Zakona, pa su sindikati izračunali da minimalac u 2009. treba rasti 9,7 posto, a Vlada je pristala na povišicu od 2,4 posto.
U 2010. socijalni su partneri prihvatili da se razina minimalne plaće ne mijenja iako bi aritmetičko shvaćanje zakonske formulacije vodilo prema njenom snižavanju za 5,8 posto. Umjesto prema prošlosti, Nestić ističe da bi formula trebala biti usmjerena na buduća kretanja.
Kada se gleda udjel minimalca u prosječnoj plaći, on je proteklih godina blago pao u gotovo svim zemljama. Prema podacima Eurostata za 2010. godinu, taj se udjel kreće od 32,1 posto u Rumunjskoj do maksimalnih 47,5 posto, koliko iznosi u Sloveniji.
Poput Češke i Slovačke
Sličnu ili malo nižu razinu minimalne plaće u odnosu na Hrvatsku ima većina zemalja u regiji: Češka 33,4 posto, Estonija 35,6 posto, Bugarska 35,8, Slovačka 36,6 posto... Teško je vjerovati da će poslodavci podržati inicijativu sindikata imajući u vidu da su se ionako često žalili kako im minimalna plaća smanjuje konkurentnost. To je posebno bio problem za tekstilnu, drvoprerađivačku i obućarsku industriju za koje su 2008. izborili četverogodišnje prijelazno razdoblje, s nižom minimalnom plaćom. (...)
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....