POSLODAVCI ĆE PREKO MUP-ovog WEB SERVISA MOĆI PROVJERITI IMATE LI NEGATIVNE BODOVE Doznali smo detalje završne verzije novog strogog zakona o vozačima

Drastično veće kazne za prometne prekršaje, privremeno oduzimanje vozila za osam najtežih prekršaja, dvogodišnje pauziranje i ponovno polaganje vozačkog ispita pogodit će najviše one koji “divljaju na cestama”.

“Zacementirani” je to prijedlog izmjena Zakona o sigurnosti prometa na cestama koji će se u četvrtak naći na sjednici Vlade, a nakon toga bi trebao proći dva čitanja i, kako se nadaju predlagatelji, do ljeta biti u primjeni.

Što je izbačeno

Kako Jutarnji list ekskluzivno doznaje, u prvo čitanje ne bi išao prijedlog da vozači stariji od 67 godina prilikom produljenja vozačke dozvole idu na obavezni liječnički pregled. No, to ne znači da to u konačnici neće biti prijedlog jer će MUP i Ministarstvo zdravlja i dalje pratiti u kojoj mjeri vozači stariji od te dobi svojim (ne)poštivanjem propisa utječu na sigurnost prometa i zasad je za tu odredbu MUP povukao “ručnu kočnicu”, a obavit će se i dodatne analize.

Prije nego što ga u četvrtak Vlada usvoji i uputi u saborsku raspravu, zakon je prošao i javno savjetovanje, a prvi su put u njegovoj izradi sudjelovali i prometni stručnjaci.

Odredba koja je najviše intrigirala javnost, privremeno oduzimanje vozila kojim je počinjen prekršaj, ostaje (postoji i u drugim državama), ali će sud u roku od 15 dana morati odlučiti o prijedlogu policije za tu drakonsku mjeru. Policija cilja da će na taj način vozačima koji čine najteže prekršaje pojasniti da je vozilo opasno sredstvo.

MUP je osluhnuo i uvažio primjedbe vlasnika vozila, ali i iznajmljivača i poslodavaca pa će se tako moći na mrežnim stranicama MUP-a vidjeti je li nekom vozaču izrečena zaštitna mjera zabrane upravljanja vozilom, ima li i koliko negativnih bodova. Bit će dovoljno ukucati broj vozačke dozvole da bi se dobio “profil” je li neki vozač rizičan ili ne, a pritom se neće otkriti nijedan osobni podatak.

Oduzimanje vozila

Vozilo će se moći oduzeti onim vozačima koji su najmanje dvaput pravomoćno kažnjeni te treći put počine neki od sljedećih prekršaja: ako voze u suprotnom ili zabranjenom smjeru na autocesti, brzoj ili cesti isključivo za motorna vozila, ako u naselju prekorače brzinu više od 50 km/h od dopuštene, za namjerni prolazak kroz crveno, odbijanje alkotestiranja ili testiranja na droge, ako voze s više od 1,5 promila alkohola u krvi ili pod utjecajem droga, ako voze i bez prava na vozačku.

Bez automobila će privremeno moći ostati i ako voze dok im je vozačka ukinuta zbog negativnih prekršajnih bodova ili dok im je oduzeta, ako su isključeni iz prometa ili dok im je oduzeta vozačka.

Namjerni prolazak kroz crveno svjetlo jedna je od novina, a uvedena je nakon što je uočeno da neki to doživljavaju kao sredstvo vozačkog dokazivanja.

Za neke vrste prekršaja policija predlaže i drastično povećanje novčanih kazni, čak do trostruko većeg iznosa. Tako bi se maksimalna kazna za telefoniranje ili korištenje mobitela u vožnji podigla s 500 na 1500 kuna, za brzinu koja je 50 km/h veća od ograničenja s 10.000 na 20.000 kuna.

Nepoštivanje crvenog svjetla na obilježenom pješačkom prijelazu kažnjavalo bi se, umjesto s 1000, s tri do sedam tisuća kuna.

Dižu se i granice bodova za prometne prekršaje pa se za neke najteže prekršaje može izreći i šest negativnih bodova, a to su isti oni prekršaji zbog kojih se i privremeno može oduzeti vozilo. Dosad se za pojedini prekršaj moglo dobiti maksimalno tri negativna boda. Ova mjera posebno cilja one koji učestalo čine prometne prekršaje, predviđena je kao sredstvo odvraćanja, a oni koji sustavno nastave s takvim prekršajima za koje mogu zaraditi do šest bodova, ostat će bez vozačke i morat će ponovno polagati ispit.

Drastičnije kazne

Podižu se kazne i za neke od najčešćih prekršaja kao što je nevezivanje sigurnosnog pojasa za što bi kazna po novom bila 1000, a ne kao dosad 500 kuna. Samo lani MUP je registrirao 85.464 takva prekršaja, što čini ukupno 11,8 posto ukupnih prekršaja. Predloženo je da se i nepropisno prevoženje djece u vozilu također kažnjava s 1000 kuna, a ne s 500 kao dosad.

Međutim, prijedlog pravobraniteljice za djecu da se o roditeljima koji ne voze djecu u sjedalici obavještavaju i Centri za socijalnu skrb nije usvojen. Jer, u policiji smatraju da to treba rješavati neki drugi propis, a ne Zakon o sigurnosti prometa na cestama.

No, kako bi se smanjio broj stradalih, a vozače odvratilo od kršenja propisa, predloženo je da se neki najteži prekršaji vežu uz obavezno izricanje sigurnosnih mjera. Pritom je MUP vodio računa da se prvi teški prekršaj može svakome dogoditi i ostavljena je mogućnost sudovima da izreknu minimalno mjesec dana zabrane upravljanja vozilom. Međutim, kad neki vozač drugi put počini prekršaj zbog kojeg može ostati i bez vozila, minimalno će šest mjeseci biti bez vozačke, a ako “padne” i treći put, bez vozačke može ostati najmanje godinu dana (maksimalni je rok dvije godine).

Ono što je novina u odnosu na dosad iznesene prijedloge jest da će se vozački ispiti snimati audio i video zapisima. Konačni je cilj izmjena zakona da broj smrtno stradalih u prometu do sljedeće godine ne prijeđe 213 te da se vozače i sve sudionike u prometu osvijesti o nužnosti poštivanja prometnih propisa radi vlastite sigurnosti.