REPORT GOJKA DRLJAČE

Potpuni raspad strategije cijepljenja EU: treba li Hrvatska krenuti mađarskim i austrijskim putem?

Lideri pojedinih država bijesno obrušavaju na šeficu Komisije Von der Leyen, a drugi su panično počeli tražiti alternativna rješenja
Cjepivo AstraZenece
 Thomas Kienzle

EU po drugi puta tijekom pandemije raspala po šavovima. Prvi put, nakon pojave SARS-CoV-2 infekcija u Europi, države su kaskadno zatvorile granice te je svako počeo voditi svoju epidemiološku politiku. Sada je pak u potpunosti pukla politika zajedničke dobave cjepiva kao i plan cijepljenja koji je EK sugerirala članicama, pa se lideri pojedinih država bijesno obrušavaju na šeficu Komisije Ursulu von der Leyen, a drugi su panično počeli tražiti alternativna rješenja. S obzirom da se Njemačkoj dogodilo da ima četiri puta manje cijepljenih nego Britanija te 12 puta manje nego Izrael, njemački ministar financija već je rekao da je strategija cijepljenja EK „total shit-show“, a šefica Komisije hitno pokušava mobilizirati sve proizvodne resurse, diže pritisak na pojedine proizvođače cjepiva te slaže novi europski plan cijepljenja, ali je jasno da će zbog krivih procjena i labavih dogovora EU mjesecima kasniti za najuspješnijima u cijepljenju.

Jedan od onih koji je izgubio strpljenje jest austrijski kancelar Kurz koji pokušava organizirati samostalnu proizvodnju cjepiva s Danskom i Izraelom te izlazi iz okvira jedinstvene EU politike. Zanimljivo je da se Kurz iznenada odlučio i za promjenu smjera epidemiološke politike te se sada zalaže za što je moguće brže otvaranje.

Vjerojatno su najagresivniji po pitanju napuštanja zajedničke politike dobave cjepiva i plana cijepljenja oni koji i inače ne drže previše do demokratskih standarda koje pokušava promovirati većina članica EU. Tako je mađarski lider Viktor Orban također napustio zajedničku EU strategiju te je s Kinezima i Rusima dogovorio dobavu značajnih količina njihovih cjepiva. U Mađarskoj građani već primaju cjepivo kineskog Sinopharma, što znači da je Mađarska prekršila konsenzus EU zemalja prema kojem niti jedna zemlja ne bi trebala koristiti niti jedno cjepivo koje je nije autorizirala Europska agencija za lijekove te cjepiva koja nisu osigurana kroz zajedničku shemu dobave. Uz kinesko cjepivo, Mađarska je dobavila i značajne količine ruskog Suputnik V cjepiva, a Orban poručuje: „Kad ne bi imali ruska i kineska cjepiva, bili bi u velikoj nevolji“. S 18,3 cjepiva na 100 ljudi Mađarska je do kraja prošlog tjedna uspjela postići 50-posto veću procijepljenost stanovništva nego Danska, druga najuspješnija po broju cijepljenja u EU. Valja voditi računa kako je Mađarska primila i cjepiva koja je dobila preko zajedničkog dogovora EU članica tako da raspolaže i s 880 tisuća doza cjepiva Bio/NTech/Pfizera, Moderne i Oxford/AstraZenece. Zapravo su iskoristili samo 73 posto tih cjepiva dobavljenih kroz zajedničku EU shemu.

Inače, Mađarska je jedna od zemalja s istoka Europe u kojima je jasno vidljivo formiranje trećeg europskog vala pandemije po broju slučajeva.

image
Broj dnevnih slučajeva u Mađarskoj
Johns Hopkins University

I južne županije u Hrvatskoj trenutačno bilježe vrlo zabrinjavajući rast slučajeva, pa se otvara pitanje da li bi u Hrvatskoj treći val slučajeva mogao krenuti iz Dalmacije te se proširiti prema sjeveru i istoku zemlje. Isto tako, pitanje je što učiniti. Ono što treba primijetiti jest formiranje trećeg epidemijskog vala u Češkoj i Slovačkoj, zemljama koje duže vremena imaju vrlo radikalne epidemiološke mjere, ali imaju vrlo nepovoljan tijek epidemije, što je razvidno iz grafikona ispod koji prikazuje nove potvrđene slučajeve na milijun stanovnika u 7-dnevnom pomičnom prosjeku. Prema tom kriteriju Hrvatska je trenutačno epidemiološki puno uspješnija nego Češka i Slovačka.

image
graf graf
Johns Hopkins University

Trebamo li i mi u utrku za cjepivima izvan EU okvira?

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. studeni 2024 01:18