POTVRDA IZ EU Zbog terorističkih napada u Parizu Hrvatska sve dalje od Schengena

Europska unija užurbano radi na usvajanju novih mjera za djelotvorniju borbu protiv terorizma, što je posljedica prošlotjednih terorističkih napada u Parizu.

Hitni potezi

Među idejama koje se prelažu u EU su promjene, pa čak i suspenzija schengenskih pravila o slobodnom kretanju. Novonastala situacija, priznaju u Bruxellesu, sasvim sigurno ne pomaže Hrvatskoj u ispunjenju jednog od glavnih prioriteta otkad je ušla u EU, a to je da i ona postane dio Schengena. Diplomati u Bruxellesu smatraju da u vrijeme kad se i otvoreno govori da teroristi koriste mogućnost slobodnog kretanja unutar Schengena, gdje iz jedne u drugu državu mogu ići bez ikakvih kontrola na granici te da bi trebalo preispitati takvu politiku, nikome ne pada na pamet govoriti o proširenju Schengena.

Dok su Bugarska i Rumunjska odavno ispunile sve uvjete, što je u svojim ocjenama formalno potvrdila Europska komisija, Hrvatska bi ove godine tek trebala formalno početi proceduru članstva. Naši sugovornici u institucijama EU upozoravaju upravo na slučaj Bugarske i Rumunjske, koje su ušle u EU 2007. godine, ali još uvijek nisu u Schengenu.

Loše raspoloženje

“Iako Hrvatska nije problematična zemlja što se tiče migracije i prilično dobro nadzire svoje granice, ovakvo raspoloženje u EU ne ide u prilog bilo kakvom brzom proširenju schengenske zone”, rekao nam je sugovornik u EU.

Kao države koje su i prije terorističkih napada u Parizu bile najmanje sklone primanju novih članica u Schengen spominju se Nizozemska, Njemačka i Francuska. Te su države dosad kočile ulazak Bugarske i Rumunjske jer smatraju da te dvije članice EU nisu dovoljno osigurale vladavinu prava, borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala, a problem je i u zaštiti prava manjina.

Novci nisu upitni

“Ulazak Hrvatske u Schengen ovisi o nekoliko faktora, a okolnosti unutar EU trenutačno nisu povoljne”, kaže nam izvor u Europskoj komisiji. Hrvatska je za pripremu ulaska u Schengen od Europske unije dobila 120 milijuna eura, a taj novac EU bezuvjetno uplaćuje. Tim novcem Hrvatska modernizira granične prijelaze i opremu za policiju. Iako se u načelu Hrvatska ne bi trebala uspoređivati s Bugarskom i Rumunjskom, ipak u Bruxellesu kažu kako bi bilo teško očekivati ulazak Hrvatske u Schengen ako prije toga ne uđu druge dvije države. Prema procjenama u Bruxellesu, prednost je Hrvatske u tome što se nastavlja boriti protiv korupcije i nakon ulaska u EU za razliku od Bugarske i Rumunjske.

I dužina granica Hrvatske, koje su vanjske granice EU, razlog je zbog kojega će EU biti prilično oštra u ocjenjivanju Hrvatske oko ispunjavanja uvjeta za Schengen. Kao i u slučaju pristupih pregovora, hrvatski ulazak u Schengen mogao bi biti teži od normalnog i zbog političkih stavova država članica.

Problem granice

Jačanje borbe EU protiv terorizma dodatno će obvezivati Hrvatsku od koje se sada očekuje velika pomoć. Zapadni Balkan, s čijim državama Hrvatska ima najdužu granicu (BiH, Crna Gora, Srbija), u EU se smatra jednim od glavnih izvorišta ili tranzita oružja koje u EU, preko krijumčara, stiže i u ruke terorista. Iako su u EU zadovoljni suradnjom država Zapadnog Balkana u otkrivanju takve ilegalne trgovine, a s Hrvatskom kao novom članicom su “izuzetno zadovoljni”, duga vanjska granica EU će Hrvatskoj biti dodatni teret za ulazak u Schengen.