‘Povećanje minimalca od nove godine, popis stanovništva produljuje se do 14. studenog‘

Nešto iza 12 sati počela je sjednica Vlade na kojoj je glavna tema rebalans državnog proračuna za ovu godinu i prijedlog proračuna za 2022. te nove makroekonomske projekcije.

Na početku uvodnog govora premijer Andrej Plenković osvrnuo se na situaciju oko pandemije koronavirusa.

- Danas smo prešli 56 posto cijepljenje odrasle populacije prvom dozom. Ovim putem pozivam sugrađane da se cijepe. Oni s dvije doze, neka prime i treću.

- Indikativno je da od 1000 hospitaliziranih, 3/4, 75 posto, nije bilo cijepljeno. U dobi između 40 i 59 godina, od 15 preminulih, samo je jedna osoba bila cijepljena. To su ljudi stari kao članovi Vlade. Svatko tko je razuman zaštitit će se cijepljenjem, rekao je Plenković.

Plenković je rekao kako je jučer u Saboru podnio godišnje izvješće o radu Vlade.

- Suočili smo se s brojnim krizama i izazovima, trudili smo se učiniti najbolje u ovim okolnostima. Zahvaljujem i svim zastupnicima - i onima zadovoljnima i nezadovoljnima - to je sve dio demokracije, rekao je.

Najavio je da će donijeti dvije važne odluke.

- Jedna je povećanje minimalne plaće od 1.1. sljedeće godine. Temeljito smo raspravili sve opcije. Minimalna plaća se povećava na 3750 kn - 500 eura neto. Time prvi put podižemo minimalnu plaću na više od pedeset posto prosječne plaće. Prosječna neto plaća u kolovozu je bila 7.118 kuna, a medijalna je bila 6.014 kuna. Donedavno smo imali minimalnu plaću tek 30 posto prosječne. Povećanje je veće nego kod tri prethodne vlade, rekao je Plenković.

- Drugo, odluka o produljenju roka za trajanje popisa stanovništva s obzirom na okolnosti u kojima se nalazimo. Popisivači nailaze na određene poteškoće pa se rok za popis stanovništva produljuje do 14. studenog.

- Što se tiče ostalih tema, spomenut ću Europsko vijeće koje je bilo dojmljivo i zadnje Angele Merkel. Posebno je bila važna tema BiH, kako izmijeniti izborni zakon kako bi se izbjegle anomalije u kojoj jedan narod bira predstavnika drugom. Ukinute su i vize za SAD, što se čekalo 30 godina. Sada je hrvatskim državljanima olakšano putovanje, rekao je Plenković.

Premijer je zatim iznio detalje o rebalansu proračuna i planova za proračun 2022.

- Prije krize smo kao Vlada vodili politiku makroekonomske stabilnosti. To je pomoglo Vladi i državi da stekne povjerenje od međunarodnih institucija i agencija za kreditni rejting. Imamo dobra postignuća i to je pomoglo Hrvatskoj da zadrži reputaciju i povoljnije kamate na nova zaduživanja.

- Radeći završne pripreme za proračun i rebalans, mi procjenjujemo da bi rast BDP-a 2021. trebao biti i viši, odnosno 9 posto. Time smo se u munjevitom roku vratili nakon covida. To je izvrsno postignuće koje govori o snazi i žilavosti hrvatskog gospodarstva. Izmjenama i dopunama proračuna ustanovili smo povećanje prihoda za 3,3 milijarde kuna i iznosit će 153,6 milijardi kuna, a rashoda se povećavaju za 6 milijardi kuna i planirani su za 173,7 milijarde kuna. 19,7 milijardi kuna će biti manjak u proračunu (4,7 posto BDP-a), odnosno 18,9 milijardi (4,5 posto BDP-a) iznosit će manjak opće države. Razlika rebalansa je 7 milijardi, rekao je Plenković.

- Temeljem kretanja fiskalnoga salda proračuna opće države, očekuje se da će udio javnog duga u BDP-u u 2021. godini zabilježiti smanjenje od 4,2 posto u odnosu na godinu ranije te će iznositi 83,1 posto BDP-a. Dakle, nakon krizne godine opet rapidno smanjujemo udio javnog duga u BDP-u.

- Što se tiče proračuna za 2022. očekujemo nastavak rasta gospodarstva 4,4 posto za iduću godinu. Kretanja prihoda određena su očekivanim oporavkom gospodarstva. Očekujemo i punjenje proračuna iz fondova EU-a. Uz fiskalne projekcije, mi se nadamo da će tu biti ukalkulirana sredstva iz fonda solidarnosti EU.

- Osiguravano dodatna sredstva za socijalne naknade. U kontekstu demografije, osiguravamo povećane naknade za roditeljske dopuste. Osigurana su i sredstva za spajanje jedinice lokalne samouprave, ali i nabavu borbenih aviona Rafale, dodao je Plenković.

- Nastavit ćemo smanjivati makroekonomske neravnoteže. Očekujemo i daljnja smanjenja javnog duga. Sve je to na tragu ispunjavanja kriterija za pridruživanje eurozoni, rekao je.

- Najbitnije nam je da građani žive što bolje. Ovo je desetljeće u kojemu ćemo provesti razvojnu strategiju i dobiti najveća EU nepovratna sredstva ikad.

Prema ranijim najavama ministra financija Zdravka Marića, glavnina rebalansa od 1,6 milijardi kuna odnosi se na zdravstveni sustav, za pokriće njegovih dugova prema veledrogerijama i troškove borbe protiv pandemije.

Kada je riječ o projekcijama, Vlada će ih, prema najavama, poboljšati i podići očekivani gospodarski rast u ovoj godini na više od osam posto.

Očekuje se da će rashodna strana rebalansiranog proračuna rasti više od prihoda, najviše pod utjecajem indeksacije mirovina u drugoj polovici godine, koja je uslijed inflacije bila nešto iznad očekivanja, veće izdatke od prvotno planiranih za mjere za očuvanje radnih mjesta, kao i veće izdatke zbog ranije dogovorenog rasta plaća u državnim i javnim službama. U ovoj godini Vlada očekuje deficit državnog proračuna oko 3,8 posto, a iduće godine tri posto.