Povjesničar Tvrtko Jakovina gostovao je na N1 televiziji i komentirao što očekivati u 2025. godini kad su u pitanju veliki globalni sukobi. Za početak se osvrnuo na Hrvatsku i rekao da je krajnje vrijeme da Vlada i predsjednik države počnu barem minimalno surađivati.
- Mi smo do sad svoj položaj često vidjeli tako da smo se potpuno uvukli u sebe, provincijalizirali, to je loš stav. Potpuno je normalno, i svi političari i povjesničari će to reći, da vodite brigu o vlastitim interesima jer nitko se neće tako dobro brinuti o vama kao vi sami. Ali ne živimo izvan toga svijeta. Imamo odgovornost i prema našim NATO saveznicima i prema EU-u i prema našoj prošlosti i prema činjenici da bismo trebali biti donekle solidarni prema sličnima - objašnjava Jakovina.
Dodaje kako Europska unija nema konsolidiranu vanjsku politiku gotovo ni po jednom pitanju, kao cjelina nema ni prema Ukrajini, a ponajmanje što se tiče Bliskog istoka. Smatra i da sukob u Gazi više nije samo pitanje priznanja Palestine.
- Taj sukob se naslonio na ogroman broj stradalih prije toga u Jemenu, na sve što se događa u Sudanu, ono što je donio kraj godine u Siriji, raspadnut Libanon kako ga dugo nismo vidjeli raspadnutog, i mogućnost rata između Afganistana i Pakistana. U isto vrijeme taj Afganistan s novom talibanskom vlašću je vratio gotovo sve zakone što se tiče žena - rekao je.
Kad je u pitanju Sirija, Jakovina ne vjeruje da će se puno toga promijeniti.
- Nažalost, malo je vjerojatno da će nove sirijske vlasti, čiji je šef vlade u Damasku imenovao svoje guvernere i suradnike i one koji će uz njega vladati, puno promijeniti. Od sedam imenovanih generala je šest bivših džihadista, baš kao što je i on. Jesu li oni svi reformirani i je li riječ o novoj Siriji koja će nastati? Ja sam vrlo skeptičan, a skeptičan je Izrael. Ali to je sve otvoreno kurdsko pitanje, palestinsko pitanje, pitanje Svete zemlje itd. Sve što smo proteklih stotinjak godina gledali - kaže povjesničar.
Objašnjava da je Turska imala veliki utjecaj na Bliskom istoku, koji će sada još pojačati, a s ratom koji se odvija sjeverno od turskih granica, između Ukrajine i Rusije, s ovim zatvaranjem plinovoda koji će ići prema Slovačkoj i dalje.
- Turska kao važna veza energenata za Europu postaje snažnija nego što je bila, a ojačala je i svoj položaj na Bliskom istoku - ističe Jakovina.
Jedan je od mnogih analitičara koji vjeruju da će se 2025. godine završiti rat u Ukrajini i naveo je dva razloga zašto.
- Jedna ogromna iscrpljenost postoji prije svega na strani Ukrajine. Nepostojanje pravog konsenzusa među onima koji su Ukrajinu podržavali i osobna želja, vjerojatno, predsjednika Trumpa da brzim završetkom rata, dan nakon inauguracije, kako je govorio. Ako ga završi onda on dobiva mogućnost da učini ono što je njemu osobno važno, a to je da Obami vrati Nobelovu nagradu za mir ili da još jednom pokaže koliko je bolji od onih koje je proganjao ili nije volio - govori Jakovina za N1.
Nakon toga se osvrnuo i na Trumpove provokacije o Kanadi, Grenlandu i Panamskom kanalu.
- Vi imate jednu situaciju koja je gotovo neshvatljiva. Na taj način upozoravati iz pozicije šefa najveće sile na svijetu i najdemokratskije zemlje na svijetu da ste spremni ići u osvajanje ili financijsko osvajanje kupnjom suverenog teritorija Danske ili Kanade ili Paname. Ovo izgleda gotovo nestvarno, pogotovo što je Danska saveznica, što je Kanada najbliža SAD-u, dobar susjed, veliki privredni partner. To može biti početak novoga doba - ističe povjesničar, ali dodaje da je Trump već star stoga će možda provesti mandat igrajući puno golfa, a manje osvajajući po svijetu.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....