OBNOVA NAKON POTRESA

Povratak društvene stanogradnje: Država će novcem EU graditi stanove za trajno korištenje u Petrinji

Očekujemo da će prve zgrade koje se grade biti završene sljedeće godine, a rok za ove posljednje je kraj 2023. - kaže ministrica Tramišak

Život građana u kontejnerskom naselju u Glini.
 

 Goran Mehkek/Cropix

Ministrica regionalnog razvoja i fondova EU, Nataša Tramišak, potpisala je još jednu odluku o financiranju projekta "Uklanjanje i izgradnja zamjenskih stambenih jedinica u vlasništvu RH na potresom pogođenim područjima". Tom je odlukom osigurano novih 138 milijuna kuna bespovratnih sredstava kojima bi se trebale izgraditi četiri višestambene zgrade s ukupno 76 stanova, i to na području Gline tri zgrade, te jedna na području Dvora. U okviru tog projekta predviđena je i izgradnja 55 zamjenskih obiteljskih kuća. - Sredstva smo osigurali već prošle godine, prvi ugovori su potpisani u svibnju, i prve višestambene zgrade već su u visokoj fazi izgradnje. To se pokazalo kao dobar model kako bi naši sugrađani iz Petrinje, Gline, Topuskog i ostalih mjesta, što prije kontejnere zamijenili domovima, pa smo odlučili i preostala sredstva dodijeliti Središnjem državnom uredu za stambeno zbrinjavanje, koji provodi procedure izgradnje tih zgrada. Ovo je treća odluka, i to na iznos od 138 milijuna kuna, što s prethodne dvije odluke čini ukupno 111 milijuna eura - kazala je Tramišak.

Tom odlukom iskorištena su sva sredstva koje je Ministarstvo osiguralo Središnjem uredu izmjenom Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. - 2020. Tim sredstvima, kako je kazala ministrica, osigurat će se dom za gotovo 900 obitelji, te će biti izgrađeno više od 580 obiteljskih kuća i oko 300 stanova. Ti će stanovi biti u vlasništvu države, a dat će se na trajno korištenje obiteljima s područja koja su pogođena potresom. - Fondovi EU ne financiraju obnovu privatnih obiteljskih kuća i stanova, pa je jedini format i način bio stambeno zbrinjavanje. Praksa je to koja je postojala i nakon Domovinskog rata, kada su se gradili državni stanovi koji su se potom obiteljima dodjeljivali na trajno korištenje. Kasnije, nakon isteka određenog broja godina, postoji mogućnost da oni koji to žele, te stanove i otkupe. Dakle, jedini način da to možemo financirati iz fondova EU je da to bude u javnom vlasništvu te da se osigura dodjela stanarskog prava i korištenja tih stanova obiteljima koje su zbog potresa ostale bez domova, koje su slabijeg materijalnog stanja, starima i nemoćnima… Na tom smo području prepoznali veliku potrebu upravo za takvim oblicima stambenog zbrinjavanja - kaže Tramišak.

Ističe kako to smatra pilotprojektom. - Imat ćemo uvid kako to sve funkcionira i kakav je interes stanovnika. Ne gledamo na to samo kao na program koji se pokazao dobrim za što bržu sanaciju šteta, već to vidimo i kao dugoročnu mjeru koja bi trebala zaživjeti i u ostalim slabije razvijenim područjima Hrvatske - ističe ministrica. To je, kaže, dodatna mjera koja ide uz postojeći program obnove obiteljskih kuća koje provodi Ministarstvo graditeljstva. - Mi smo u Ministarstvu regionalnog razvoja razmišljali o tome kako da sa svoje strane pomognemo, a ono što smo mogli učiniti, bio je ovaj korak. Očekujemo da će prve zgrade koje se grade biti završene sljedeće godine, a rok za ove posljednje je kraj 2023. - kaže Tramišak, dodajući da se gradi u pet gradova i općina - Petrinja, Glina, Topusko, Gvozd i Dvor.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
22. prosinac 2024 12:13