Poznata galeristica osuđena na zatvor jer je odradila posao države: ‘Sve bi otišlo u more!‘

Dagmar Meneghello, 77-godišnja nekadašnja novinarka i poznata galeristica, kolekcionarka i mecena, najpoznatija u javnosti po tome što više od 50 godina živi na otoku Sveti Klement, u uvali Palmižana nedaleko od grada Hvara, stvorivši pravi mali "zemaljski raj" za umjetnost i umjetnike, osuđena je na splitskom Općinskom sudu nepravomoćno na uvjetnu kaznu zbog bespravne gradnje, javlja Slobodna Dalmacija.

Po optužnici Općinskog državnog odvjetništva, osuđena je na šest mjeseci zatvora s rokom kušnje od godinu dana, i to zato jer je, kako stoji u presudi, "neutvrđenog dana tijekom travnja 2015. godine", u uvali Vinogradišće, odnosno na plaži tog imena na otoku Sv. Klement, "protivno odredbama Zakona o gradnji i Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima te Odluke prostornog plana uređenja grada Hvara, bez da je prethodno ishodila potvrdu glavnog projekta i u neskladu s planom prostornog uređenja grada Hvara, izvodila građevinske radove tijekom kojih je izgradila potporni zid duljine 10,50 m x 2,5 m, potporni zid duljine 31,50 m x 2,5 m, stubište po terenu dimenzija 10 m x 2 m, septičku jamu dimenzija 3 m x 2 m, prostoriju dimenzija 2,5 m x 3 m".

'Nepravedno optužena'

Svjesna je bila, navodi se u presudi, da se radovi izvode na području koje je dio zaštićenog obalnog područja mora koje je područje od posebnog interesa za državu.

- U konkretnom slučaju zaista se ne osjećam krivom, štoviše, osjećam se nepravedno optuženom, ja s tim zidom nisam ništa dobila, a o tome se trebala brinuti država i nadležna tijela, koja sam ja o svemu pravodobno i obavijestila, a radi vršenja svih ovih radova sam se morala itekako zadužiti. Još napominjem da je u konkretnom slučaju dno uvale potpuno zazidano jer da to nije učinjeno sav bi teren otklizao u more.

Kada me pitate jesu li dodatni objekti (stubišta, septička jama, prostorija s armirano-betonskim krovom) izgrađeni radi sprječavanja klizanja zemljišta, odgovaram da septička jama nije građena kritične prilike, već oko 20 godina ranije, jer na otoku nema kanalizacije. Prostorija s armirano-betonskim krovom je napravljena u ogromnoj rupi u zemljištu, dakle ona se nalazi ispod površine, i to je napravljeno jer se tu rupu ničim nije moglo popuniti. Ja sam slijedila zid koji se nalazi unutra i koji je otprije izgrađen. Što se tiče stubišta, ono služi da ljudi s plaže mogu ići gore. To je stubište u cijelosti na mom terenu. Zbog odrona zida, plaža je postala veća na štetu mog zemljišta - kazala je Meneghello u svojoj obrani pred sucem Vukom Adžićem Katalinićem.

Njezini odvjetnici Jadran Francheschi i Ivanka Šamija pokušali su sud uvjeriti da 77-godišnjakinju oslobodi krivnje, navodeći da se taj zid nalazio na tom istom mjestu "praktički od davnina, kako bi čuvao teren od urušavanja".

Poseban interes

- Okrivljena je dostavila dokaze da se zid nalazi na istom mjestu gdje je bio suhozid više od 50 godina, a dostavila je i dopise kojima se obraćala navedenim tijelima koja nisu reagirala. Služba za komunalne djelatnosti i prostorno uređenje potvrdila je da je nastalo klizište i da je velika količina zemljanog materijala završila na plaži, što nije primjereno za tu reprezentativnu lokaciju, no da nisu u mogućnosti reagirati jer nemaju izglasan proračun, kao i da nemaju dovoljno vremena ugovoriti nove poslove i odraditi ih. Okrivljena ne može postupati u ovom slučaju s namjerom da protivno propisima gradi građevinu u području u kojem je propisom proglašeno područje od posebnog interesa za državu. Nesporno je da su se sva tijela oglušila i da država koja bi trebala imati poseban interes nije napravila ništa - u svom je završnom govoru istaknula odvjetnica Šamija.

- Sve institucije su potvrdile da je potrebno na toj lokaciji izvršiti sanaciju tako da ne mogu biti odgovorna za počinjenje kaznenog djela. Na ovom klizištu se nalaze kuće koje bi se u slučaju otklizavanja odronile u more - zaključila je Meneghello, koja je tijekom postupka isticala da je postojeći suhozid uništen zbog klizanja terena i da je Lučkoj kapetaniji Split i Gradu Hvaru dopisima javila da je zbog urušavanja klizišta u more otišlo oko 200 do 300 metara kvadratnih zemlje.

No, usprkos ovako jasnim argumentima, sud je donio osuđujuću odluku za koju tek treba vidjeti hoće li postati pravomoćna, piše Slobodna Dalmacija.