Na koji će način policija i ostali inspektori ovlašteni za nadzor nad provedbom protuepidemijskih mjera nadzirati poštuju li građani novu mjeru Stožera prema kojoj na privatnim okupljanjima, dakle u stanovima i kućama, ne smije biti više od deset ljudi? Predloženim dopunama Zakona o zaštiti pučanstva, koje bi Sabor trebao izglasati po hitnom postupku, propisana je kazna od 5000 do 10.000 kuna za one u čijem se domu tijekom ovih mjera okuplja više od deset ljudi.

Može li policija bez sudskog naloga upadati u kuće, stanove i vikendice s obzirom na ustavnu odredbu prema kojoj je dom nepovrediv? Policija je jučer pokušala odgovoriti na ova pitanja, a mi smo o ustavnosti i provedivosti te mjere, koja na dosad neviđeni način otvara prostor policijskom zadiranju u privatnost i dom, razgovarali s pravnim stručnjacima, izvanrednim profesorom za upravnu znanost na zagrebačkom Pravnom fakultetu Vedranom Đulabićem, izvanrednim profesorom za ustavno pravo Đorđem Gardaševićem te iskusnim odvjetnikom Brankom Šerićem.

Je li ulazak policije u stanove i kuće bez sudskog naloga u skladu s Ustavom i zakonima?

Đulabić: Jest, ali samo ako je takvo ponašanje policije iznimka. Ustav u članku 34. kaže da je dom nepovrediv, ali u istom članku propisuje pod kojim je uvjetima iznimno moguće i bez pisanog naloga i bez svjedoka obaviti pretragu doma. Jedan od uvjeta je ako je to nužno radi otklanjanja opasnosti po život i zdravlje ljudi, ili imovine većeg opsega. Zakon o policijskim ovlastima je to dodatno razradio i kazao "ako je to prijeko potrebno". Međutim, mislim da je glavna svrha ove mjere i propisane kazne da se građani zastraše, da im se pokaže da je to kažnjivo pa će dio ljudi to poslušati.

Gardašević: I Ustav i Zakon o ovlastima policije predviđaju iznimke kad se pretraga doma može obaviti i bez pisanog sudskog naloga. Međutim, ograničavanje druženja na deset osoba u privatnim stanovima, i to bez ikakvog jasnog kriterija, jest ograničenje ustavnih prava građana. Da bi vam policija upala u stan bez sudskog naloga, morala bi postojati neka ozbiljna osnova za sumnju da time doista širite zarazu.

Je li nadzor nad poštivanjem ove mjere uopće provediv u praksi i ako jest, na koji način?

Đulabić: Mjera je provediva ako građani koji doznaju za okupljanje više od deset ljudi u nečijem stanu to dojave policiji. Ne vidim na koji drugi način policija može doznati da je kod mene u stanu više od deset ljudi, osim ako nismo toliko bučni da policajac u prolazu čuje buku ili me susjedi prijave zbog buke. Zato mislim da je ova mjera više apel na savjest ljudi nego što je provediva u praksi.

Gardašević: Ne vidim na koji način policija može provedbu te mjere učinkovito provjeravati. Jer, što ako sad budemo imali tihe partyje na kojima će biti više od deset ljudi? Jedini način stvarne provjere držimo li se mjere jest da policija patrolira po svim zgradama i provjerava koliko ljudi ima u stanovima, što nije ni izvedivo, ni prihvatljivo. Jedini način je dojava susjeda. I sama policija je zasad oprezna te kaže da će to raditi po prijavi susjeda.

Kakvom bi većinom Sabor trebao donijeti predložene izmjene i dopune Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti?

Đulabić: Tehnički gledano, s obzirom na to da nije proglašeno izvanredno stanje, ove izmjene i dopune mogu se izglasati običnom većinom. Dakle, ako je u sabornici kvorum od 76 zastupnika, predložene izmjene mogu se izglasati praktički sa samo 39 glasova. To je, međutim, rasprava koju vodimo od ožujka i spadam među one koji smatraju da je Sabor već u ožujku trebao aktivirati članak 17. Ustava i proglasiti izvanredno stanje te bi onda iza ovakvih mjera morala stati dvotrećinska većina u Saboru.

Gardašević: Zakonske izmjene zadiru u ustavna prava građana i Sabor bi ih trebao izglasati dvotrećinskom većinom. Ako parlamentarna većina i dalje inzistira da je stanje redovno, onda bi za donošenje dopuna ovog zakona trebalo osigurati minimalno 76 glasova, većinu od ukupnog broja zastupnika.

Pod kojim uvjetima policija ipak može ući u nečiji dom?

Branko Šerić: Policija može ući u stan ako radi na pronalaženju počinitelja kaznenog djela ili zbog osiguranja nakon otkrivanja kaznenog djela, inače mora imati sudski nalog. Bez sudskog naloga ne smije ući u stan i prostor.

Je li vlasnik privatnog prostora dužan otvoriti vrata policiji i legitimirati se na zahtjev?

Šerić: Vlasnik stana može svakome, kako susjedu tako i policajcu, otvoriti ili ne otvoriti vrata, to je njegova osobna odluka, uostalom i stvar pristojnosti. Uniforma ne daje pravo ulaska u stan.

Koje pretpostavke moraju biti ispunjene da bi policija i nadležni inspektori ipak nasilno ušli u privatni prostor?

Šerić: Može se ući samo uz sudski nalog. Ali ako postoji poziv u pomoć, ako treba otkloniti ozbiljnu opasnost za život i zdravlje ljudi, ne treba čekati sudski nalog.