‘S ONE STRANE ZAKONA‘

Pravnici: ‘Tušekovo ponašanje zrelo je i za kazneni progon, pa sjetite se slučaja Sabo!‘

Autor knjige "Hrvatska u raljama klijentelizma" kaže da je to što Tušek na snimci radi "s onu stranu zakona"
Branko Šerić, Jadranka Sloković, Kristijan Kotarski i Žarko Tušek
 Goran Mehkek/Damjan Tadić/Bruno Konjević/Boris Kocačev/Cropix

Ima li ponuda šefa zagorskog HDZ-a Žarka Tušeka neovisnom vijećniku iz Oroslavlja Viktoru Šimuniću obilježje kaznenog djela, pitali smo iskusne odvjetnike koji se u praksi bave kaznenim pravom te politologa koji istražuje fenomen političke korupcije u Hrvatskoj.

Podsjetimo, bivši vukovarski gradonačelnik Željko Sabo prvi je hrvatski političar koji je na temelju tajne snimke 2015. pravomoćno osuđen zbog davanja mita i to na 16 mjeseci zatvora, od čega osam bezuvjetno, a osam uvjetno. Kaznu je odslužio i vratio se u politički život.

Odvjetnica Jadranka Sloković, koja je prije odlaska u odvjetnike radila u tužiteljstvu, smatra da se Tušekovo ponašanje na temelju onoga što se čuje na snimci može tretirati kao kazneno djelo davanja mita.

- Za davanje mita dovoljno je već da je mito ponuđeno, da postoji dogovor o njemu i nije potrebna realizacija. Mito, nadalje, ne mora biti samo novčani prihod, nego i svaka druga korist, imovinska i neimovinska.

U ovom se slučaju nudila imovinska korist jer je neosporno rečeno da će se nezavisnom vijećniku platiti 25.000 plakata, što je novac. S druge strane, neovisnom vijećniku se nudilo i buduće radno mjesto, a ako se nudi neimovinska korist u obliku pozicije ili neka druga neimovinska korist, ona je izjednačena s novcem.

Prevara birača

Osnovno je djelo, dakle, davanje mita, a kad je riječ o nuđenju zaposlenja, mogla bi biti riječ i o kaznenom djelu trgovanja utjecajem. U samom postupku svakako se treba razjasniti može li predsjednik županijske organizacije HDZ-a sam omogućiti vijećniku obećano radno mjesto ili bi da to ostvari trebao utjecati na neke treće osobe. Ali, bez obzira na to je li ovdje riječ samo o mitu, ili o mitu i nezakonitom posredovanju, neosporno je riječ o koruptivnom kaznenom djelu i prostora za pokretanje kaznenog postupka sigurno ima - kaže Sloković.

U predmetu Željka Sabe, dodaje ta odvjetnica, već imamo sudsku praksu gdje je potvrđeno da se tajna snimka s obzirom na važnost onoga o čemu snimka govori, a riječ je o dovođenju u pitanje volje birača, zaštiti legitimiteta izbora, može koristiti kao dokaz na sudu.

Odvjetnik Branko Šerić, koji je dio karijere radio kao sudac, rekao nam je:

- S obzirom da nitko nije osporio autentičnost te snimke, sad je samo pitanje kako pravno protumačiti to što se događa na njoj. Sasvim je sigurno da je riječ o amoralnom političkom ponašanju, a kao pravnik bih rekao da bi se moglo raditi i o kaznenom djelu trgovanja utjecajem. No, ima li to obilježje kaznenog djela, neka procijeni DORH.

Docent sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti, autor knjige "Hrvatska u raljama klijentelizma", Kristijan Kotarski, ističe da iako nije pravnik, vidi da je to što Tušek na snimci nudi neovisnom vijećniku "s onu stranu zakona". I slučaj Sabo i slučaj Tušek, tvrdi, prevara su birača. Oba slučaja, bez obzira događa li se prevara prije izbora, ili poslije njih, primjer su kršenja temeljnih demokratskih normi zbog koji se urušava povjerenje građana u sustav.

"Teži slučaj od Sabe"

- I jedan i drugi slučaj su nedopustivi, a razlikuju se po metodama i finesama. U slučaju Tušek čini mi se da bi povrede mogle biti čak i teže nego u slučaju Sabo jer nije samo riječ o prevari birača i nečemu što je u domeni kaznene i političke odgovornosti. Ovdje se krši i zakonska obveza transparentnosti financiranja kampanje, da javnosti kažete tko vam je financijer jer snimka jasno upućuje na to da dužnosnik HDZ-a obećava da će njegova stranka financirati političku kampanju neke druge građanske platforme - kaže Kotarski.

Dodaje da u Hrvatskoj nemamo tradiciju kažnjavanja političke korupcije, a oni mehanizmi koji su zakonima predviđeni, mrtvo su slovo na papiru. Trajno eliminiranje iz politike trebala bi biti jasna poruka svima koji počine takvo djelo, a slučaj Sabo, kao i brojni drugi, pokazuju da smo daleko od toga.

- Problem korupcije kardinalno je pitanje s kojim se ova i buduće vlade moraju suočiti. Međutim, u skupo plaćenoj Nacionalnoj razvojnoj strategiji to krucijalno pitanje spominje se ovlaš, u samo tri kratka pasusa - zaključuje Kotarski.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
21. studeni 2024 01:17