Pravosuđe, brodogradnja i javna uprava glavni su izazovi

Što se očekuje od nove Komisije te planira li novi povjerenik za proširenje posjetiti Hrvatsku?

- Dopustite mi da kažem da svjetsko gospodarstvo zahtijeva od EU da govori jednim glasom na svjetskoj pozornici. Lisabonski sporazum će omogućiti Uniji da to i učini. Kao prvo, pitanje klimatskih promjena na Kopenhaškoj konferenciji pokazalo je koliko je teško postići konsenzus o pitanju koje utječe na sve nas.

Tu je i borba protiv svjetske ekonomske i financijske krize. Nedavni događaji zahtijevaju snažno upravljanje gospodarstvom na razini EU. A tu je i borba protiv nezaposlenosti. Gledajući izvan granica EU, politika stabilizacije EU kroz proširenje imala je velike implikacije na vanjsku politiku EU i našu ulogu u svijetu. Naša vjerodostojnost globalnog igrača počiva na našoj mogućnosti da oblikujemo vlastito blisko susjedstvo. Zato je potrebno osigurati kontinuitet i kredibilitet naše politike proširenja.

Komisija nastavlja rad na osiguranju kako bi, s naše strane, svaki element bio na mjestu te kako bi se osiguralo pristupanje Hrvatske po završetku pregovora. Rezerviranje znatnih novčanih sredstava (više od dvije milijarde eura), koje će Hrvatska po pristupanju moći upotrijebiti za razvoj gospodarstva, predstavlja atraktivnu perspektivu.

Što su glavni izazovi za Hrvatsku?

- Hrvatska mora nastaviti i pojačati napore na provođenju reformi, posebno u pravosuđu, u borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala prije nego što se pregovori mogu zatvoriti. Isto tako, definitivno hitno mora riješiti pitanje pristupa dokumentima koje je zatražio ICTY.

Međutim, predstoje neki važni izazovi. Dva ključna poglavlja još nisu otvorena, ona o funkcioniranju pravosuđa i temeljnim pravima te tržišnom natjecanju. U odnosu na pravosuđe i temeljna prava, Hrvatska se mora usredotočiti na reformu pravosuđa, borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala, prava manjina i povratak izbjeglica. Što se tržišnog natjecanja tiče potrebno je objaviti revidirani natječaj za privatizaciju brodogradilišta.

Reforma javne uprave u Hrvatskoj je drugi prioritet. Hrvatska u mnogim sektorima mora izgraditi upravne strukture ne samo za potrebe provođenja zakonodavstva EU, nego kako bi u potpunosti mogla iskoristiti financijsku pomoć na koju će imati pravo kao buduća zemlja članica. U protivnom riskira da samo doprinosi proračunu EU, umjesto da bude proračunski korisnik. EU vjeruje da će Hrvatska poduzeti sve što je potrebno.