Pravosuđe i dalje u blokadi ako ne uvjerimo tužitelja?

BRUXELLES - Ako hrvatske vlasti ne uspiju uvjeriti glavnog haaškog tužitelja Sergea Brammertza, koji u Zagreb, prema neslužbenim izvorima, dolazi 25. i 26. svibnja, da su sve učinili u istragama za pronalazak dokumentacije (topničkih dnevnika) koju je on zatražio, Hrvatskoj bi suradnja s Haaškim sudom mogla još jednom postati prepreka na putu prema članstvu u EU.

U ovoj fazi to bi mogla postala prepreka za otvaranje poglavlja o pravosuđu, čime bi se odgodilo planirano zaključenje pristupnih pregovora.

Prema neslužbenim diplomatskim izvorima, Brammertz dolazi u Zagreb kako bi od hrvatskih sugovornika čuo zadnje informacije o tome što je učinjeno u istragama o artiljerijskoj dokumentaciji iz operacije Oluja.

Sumnja u iskrenost

Nakon tih razgovora Brammertz će dovršiti nacrt izjveštaja koji će poslati Vijeću sigurnosti. U tu svrhu mu je poslužio i nedavni posjet Srbiji.

Brammertza će zanimati je li Hrvatska istražila sve smjerove koji bi mogli otkriti sudbinu topničkih dnevnika, a koje je on identificirao i kakvi su rezultati.

Ako je suditi prema onome što je navodno rekao nekim sugovornicima iz EU, od Hrvatske se očekuje detaljan izvještaj o traženim dokumentima, da se oni koji su postojali pronađu te da se utvrdi tko ih je i kako uništio ako su uništeni. U Hrvatskoj postoji sumnja u iskrenost nekih država članica EU, i to ne samo od strane Vlade nego i oporbe.

I šef hrvatske oporbe Zoran Milanović nedavno je u Bruxellesu od svojih sugovornika tražio da se “probudi crv sumnje” te razluči ono što je bitno u reformi pravosuđa od manje bitnoga, što nema veliku dokaznu snagu, misleći na topničke dnevnike.

U Bruxellesu pak navode da su i Brammertzu postavili pitanje je li siguran da ono što on traži doista postoji, na što je ponovio kako i sama Hrvatska priznaje da su neki od tih dokumenata postojali.

Dodao je da se on i njegovi hrvatski sugovornici ne spore više oko toga jesu li neki od tih dokumenata postojali ili ne, nego se samo ne slažu kad je rječ o njihovu broju.

Mladić u Srbiji

Ratko Mladić je najvjerojatnije u Srbiji, srpske vlasti više puta su propustile priliku da ga uhite, ali zemlje EU Srbiji će, vjerojatno krajem mjeseca, odmrznuti proces ratifikacije SSP-a.

- Nemam razloga vjerovati da je Ratko Mladić izvan Srbije. Vrlo detaljno analiziramo zašto Mladić već nije uhićen i zašto neke indicije nisu valjano provjeravane - izjavio je Brammertz nakon razgovora s dužnosnicima u Beogradu. Beogradska Politika piše da su predstavnici BIA-e s Brammertzom govorili o konkretnim mogućnostima za uhićenje Mladića proteklih nekoliko godina koje nisu iskorištene.

Srbija i dalje čeka da EU razmotri zahtjev za kandidaturu za članstvo, koji je predala krajem prosinca. Ako Nizozemska ukloni blokadu ratifikaciji SSP-a, to još ne znači i suglasnost za njegovu primjenu.

Bolji izvještaj samo ako uhite Mladića

Daljnji korak u približavanju Srbije EU ovisi o ocjeni kojom će glavni haaški tužitelj ocijeniti suradnju Srbije i Haaškog suda.

Prije novog izvještaja, o kojem ovisi i hrvatsko približavanje EU, Brammertz je ovog tjedna bio u Beogradu,

Prošli izvještaj bio je pohvalan za Beograd, ali bez formulacije da je Srbija ostvarila punu suradnju. Bolji izvještaj Srbija može dobiti samo ako uhvati Ratka Mladića.

Srbija je potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju i Privremeni sporazum još 29. travnja 2008. godine , ali se zbog protivljenja Nizozemske Privremeni sporazum nije odmah počeo primjenjivati, kao što je uobičajeno. Da bi počeo postupak ratifikacije SSP-a, potrebna je nova odluka Vijeća ministara Eurpske Unije.

Najavljuje se da bi Nizozemska mogla popustiti u svojem strogom stajalištu prema kojem napretka nema bez pune suradnje s Haagom, tj. uhićenja Ratka Mladića.