PRAZNA BLAGAJNA SDP-a Dvije predizborne kampanje i trošenje milijunskih iznosa na Alexa Brauna, Bruketu, Žinića i ostale uzeli danak

Jedna od najtežih odluka koja je pred novim predsjednikom SDP-a Davorom Bernardićem nema veze s politikom nego s oskudicom. Suočen s velikim propuhom u stranačkoj blagajni, Bernardić će vrlo skoro morati odlučiti hoće li linearno smanjivati plaće u SDP-u ili će se nekim ljudima zahvaliti na suradnji i vratiti im radne knjižice. SDP u cijeloj Hrvatskoj ima ukupno 53 zaposlenika, no o sudbini njihovih primanja, ako ne i radnih mjesta, za sada nitko u stranci ne želi ništa reći.

Svi će u SDP-u potvrditi da su im financije problem te isticati kako je glavni razlog tome što su imali dvoje parlamentarnih izbora zaredom, a posljedica su veliki neplanirani izdaci. Dodatni je problem što su se putem prihodi SDP-a gotovo prepolovili. Osnovni izvor prihoda SDP-u su proračunska sredstva koja izravno ovise o rezultatima što ih je stranka ostvarila na izborima. Novac koji se iz proračuna osigurava za financiranje političkih stranaka utvrđuje se u iznosu od 0,075 posto ostvarenih prihoda u proračunu za prethodnu godinu.

Novac iz proračuna

Ta se sredstva raspoređuju tako da se utvrdi jednaki iznos za svakog zastupnika, što znači da stranka dobije onoliko koliko ima zastupnika u Saboru. Ovo je formula na kojoj je inzistirao Most, a koja već u startu znači mršavije prihode u odnosu na 0,05 posto proračunskih rashoda prema kojemu se u mandatu Vlade Zorana Milanovića utvrđivao polazni iznos za političke stranke.

Dodatni minus na formulu Mosta je manji broj mandata koji bilježi SDP. Tako su u mandat sedmog po redu saziva Sabora, od 2011. do 2015. godine, SDP-ovci ušli sa 61 zastupnikom, a proračunski prihodi su im bili oko 22 milijuna kuna. Nakon redovnih parlamentarnih izbora prije godinu dana broj SDP-ovih zastupnika u Saboru se smanjio na njih 42, a prihodi iz proračuna na 15-tak milijuna kuna. Rezultat prijevremenih parlamentarnih izbora u rujnu smanjio je broj SDP-ovaca u Saboru na 38, a nakon odlaska Tomislava Žagara u Most, sveli su se na 37 imena te proračunske prihode od nekih 10,5 milijuna kuna.

Koliki je to financijski gubitak za stranku ponešto ilustrira podatak da je SDP u kampanji za redovne parlamentarne izbore, samo američkog PR stručnjaka Alexa Brauna platio 1,047 milijuna kuna, dok su im troškovi za tvrtku dizajnerskog dvojca Brukete i Žinića bili kojih 100-tinjak tisuća kuna manji. U kampanju za izvanredne parlamentarne izbore ušlo se bitno skromnije, no svejedno su stvoreni veliki troškovi.

Trošak izbora

SDP je platio i svoju unutarstranačku demokraciju. Naime, nakon svakih parlamentarnih izbora, SDP mora provesti unutarstranačke izbore na kojima neposrednim izborom po principu jedan član jedan glas biraju predsjednika stranke, a nakon toga se biraju i sva ostala stranačka tijela. Za SDP je to značilo da su u proljeće financirali žestoku unutarstranačku borbu koja se tada vodila između Zorana Milanovića i Zlatka Komadine. Oba kandidata su, dakako na trošak SDP-a, dva puta obišla sve stranačke organizacije u Hrvatskoj i u svakom kutku gdje postoji više od trojice članova SDP-a organizirali predizborne skupove.

Na unutarstranačkim izborima koji su netom završili već se osjetila financijska kriza u SDP-u, pa su se kandidati dogovorili da će kampanju voditi s minimalnim izdacima, što se svelo na nekoliko predstavljanja programa i debate s kandidatima samo u većim gradovima. Neimaština s kojom se suočava najveća oporbena stranka srezala je i početni polet novog predsjednika Davora Bernardića. Neslužbene informacije govore da je stanje u blagajni zamalo ugrozilo team building koji je imao sa zastupnicima svoga kluba u Slavoniji, a moglo bi presuditi da SDP uopće ne provede istraživanja javnog mijenja i niti ne testira svoje potencijalne kandidate za lokalne izbore.