Predsjednica Grabar-Kitarović: Punu potporu hrvatskim manjinama trebaju pružiti sve državne institucije

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović primila je u petak predstavnike hrvatskih manjina koji sudjeluju na 22. forumu hrvatskih manjina u Zagrebu, skupu koji se bavi hrvatskim manjinama u susjednim zemljama u organizaciji Hrvatske matice iseljenika.

U vezi s temom ovogodišnjeg foruma "Mladi u hrvatskim manjinskim zajednicama – sadašnjost i perspektiva" predsjednica Grabar-Kitarović je ocijenila da mladi u našim manjinskim zajednicama imaju posebno mjesto u očuvanju hrvatskih korijena, nastavljanju tradicije i povezanosti s domovinom.

Prilikom susreta predstavnici hrvatskih manjina upoznali su hrvatsku predsjednicu s položajem i problemima s kojima se susreću, ističući pritom izobrazbu na hrvatskom jeziku u susjednim zemljama.

Predsjednica Grabar-Kitarović rekla je kako se prigodom svakog državnog posjeta veseli susretu s predstavnicima hrvatskih manjina kako bi čula njihove probleme i prijedloge te kako bi osnažila položaj Hrvata u kontaktima s dužnosnicima država u kojima žive.

Obnašateljica dužnosti ravnatelja Hrvatske matice iseljenika Mirjana Piskulić rekla je novinarima prije sastanka s predsjednicom Republike da je tema ovogodišnjega 22. foruma hrvatskih manjina kako u mladima koji su članovi hrvatskih manjinskih zajednica u okolnim zemljama "intenzivirati osjećaj pripadnosti svojoj manjinskoj zajednici". Dodala je i da je na prijam kod predsjednice Republike došlo 30-ak predstavnika hrvatske nacionalne manjine iz Mađarske, Češke, Slovačke, Vojvodine, Slovenije i Makedonije.

Istaknula je i da će predsjednicu Grabar-Kitarović zamoliti za jačanje suradnje hrvatskih obrazovnih institucija s manjinskim zajednicama pri organiziranju jezičnih i kulturnih radionica, posredovanje u većoj institucionalnoj i izvaninstitucionalnoj pomoći u obnavljanju knjižnog fonda manjinskih biblioteka, ponovno pokretanje pitanja nepriznavanja hrvatske nacionalne manjine u Sloveniji i Makedoniji te njezinu potporu u rješavanju pokušaja nametanja bunjevačkog identiteta Hrvatima u Srbiji.

Na problem nepriznavanja hrvatske nacionalne manjine novinare je upozorio i Ivan Botteri, koji je rekao kako su u Sloveniji priznate samo mađarska i talijanska nacionalna manjina iako ih je oko 12.000, a oko 40.000 Hrvata nije priznato za nacionalnu manjinu. Smatra da je to zbog političkog interesa Slovenije. "Oni su naslijedili stanje iz Jugoslavije. Kada se Slovenija osamostalila, oni bi priznavanjem prava smanjili svoj politički utjecaj u parlamentu, što ne žele. To i dalje ne žele i to nastoje riješiti na drugi način, ali nikako priznavanjem nacionalne manjine jer u tome ne vide svoj politički interes", rekao je Botteri. Istaknuo je i da su u Sloveniji već predložili da se pokrene proces priznavanja hrvatske nacionalne manjine, ali je to u slovenskom parlamentu zaustavljeno već na prvom koraku.