U BLOKADI OKO 330 TISUĆA GRAĐANA

PREDSJEDNICA NA OKRUGLOM STOLU O BLOKIRANIMA 'Država se ne može ponašati kao da se ništa nije dogodilo. To moralno i pravno mrtvilo je nedopustivo'

 CROPIX

Broj blokiranih građana, kojih je sada oko 330.000, stalno se povećava, a rješenje leži, između ostalog, u promjeni ovršnog zakona koji ne bi trebao biti toliko rigorozan, istaknuto je danas na okruglom stolu „Živjeti u Hrvatskoj i biti blokiran“ u Uredu predsjednice Hrvatske u Zagrebu.

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u uvodnom je govoru na Okruglom stolu na temu "Živjeti u Hrvatskoj i biti blokiran" zahvalila svima koji su se odazvali pozivu na sudjelovanju u njezinu uredu: ministrima, saborskim zastupnicima, članovima akademske zajednice, pravosuđa, strukovnih komora i udruga te nevladinih udruga. Posebno je zahvalila udruzi "Blokirani" kao suorganizatoru:

- Svojim dolaskom poslali ste, uz ostalo, jasnu poruku o važnosti ove teme. Ovakav skup posvećen problemu blokiranih građana prvi puta se održava u Hrvatskoj. Njegova svrha nije samo raspraviti problem s različitih vidika: gospodarskog, političkog, demografskog, pravnog, moralnog i drugih, nego, rekla bih, alarmirati izvršnu i zakonodavnu vlast o potrebi stvaranja novog zakonodavnog okvira koji će omogućiti deblokadu oko 330.000 građana – navodim okvirni broj jer se on mijenja iz sata u sat – i olakšati im život, a ujedno će olakšati naplatu potraživanja po raznim osnovama. Kako bismo u tome uspjeli, moramo načiniti akcijski plan simultane i koherentne izmjene više zakona i propisa, o čemu ćemo, vjerujem, također raspravljati, rekla je na početku predsjednica.

Zagreb,190617.
Ured Predsjednice.
Okrugli stol na temu - Zivjeti u Hrvatskoj i biti blokiran.
Na fotografiji: Drazen Bosnjakovic, Zdravko Maric, Kolinda Grabar Kitarovic.
Foto: Davor Pongracic / CROPIX
CROPIX

Posebno je kao bitan izdvojila moralni aspekt ovog problema:

- Treba reći da smo kao država dosadašnjim pravnim okvirom, koji je samo pogoršavao problem, kao i odgađanjem rješavanja problema moralno zakazali jer smo dopustili njegovu eskalaciju, što snažno pogoršava inače prisutan problem socijalnog raslojavanja, s brojnim nuzpojavama. I to treba priznati. Ne zaboravimo da građani, osobito mladi, očekuju da se zaustavi socijalno raslojavanje, i da, s pravom, krajnje kritički gledaju na sustav koji dopušta da toliki građani žive u neizvjesnosti, izloženi teškim pritiscima svih vrsta, da se tisućama naših građana u blokadi uzima i ono malo što imaju jer nemaju mogućnosti ravnopravno nositi se sa sustavom. To moramo ispraviti i radi stvaranja moralnog okružja koje će jačati povjerenje u državu i njezine institucije, napomenula je.

Zagreb,190617.
Ured Predsjednice.
Okrugli stol na temu - Zivjeti u Hrvatskoj i biti blokiran.
Na fotografiji: Miriam Kervatin, Mario Strinavic, Mislav Kolakusic.
Foto: Davor Pongracic / CROPIX
Davor Pongračić / CROPIX
Miriam Kervatin, Mario Strinavić, Mislav Kolakušić.

Upozorila je da se država, ali i svi drugi subjekti ne mogu ponašati kao da se ništa nije dogodilo:

- Mora se uvažiti činjenica da je on u velikoj mjeri nastao zbog bitno promijenjenih ekonomskih okolnosti. Uzimajući kredite u vrijeme povoljnih gospodarskih trendova, građani su se praktično preko noći našli pogođeni krizom. Većini građana plaća je rapidno pala, a mnogi su izgubili posao. Mnogi su zbog svega toga pali na prosjački štap, a nije malo onih koji su ostali bez jedine nekretnine, nerijetko zbog minornog duga, što je nedopustivo! Dio ljudi, u nuždi da nekako podmiruju obveze, snašao se odlaskom u inozemstvo, ali mnogi to nosi mogli. A i da su mogli, treba li tako rješavati problem? Država, ali i svi drugi subjekti uključeni u ovaj problem ne mogu se stoga ponašati kao da se ništa nije dogodilo. To moralno i pravno mrtvilo je nedopustivo, upozorila je.

- Podsjetit ću na čl. 62. Ustava, koji kaže: „Država štiti materinstvo, djecu i mladež te stvara socijalne, kulturne, odgojne, materijalne i druge uvjete kojima se promiče ostvarivanje prava na dostojan život.” Rješenje problema blokiranih građana svakako vidim u okviru socijalnih i materijalnih, a u širem smislu i kulturnih i odgojnih uvjeta “ostvarivanja prava na dostojan život.” Stara je istina da je svaka država onoliko snažna koliko su zaštićeni njezini najugroženiji državljani. To vrijedi i za Hrvatsku. Političke, ali isto tako gospodarske i financijske elite moraju konačno shvatiti da je njihova temeljna zadaća omogućiti našim ljudima bolji život i pronaći rješenja za egzistencijalne probleme, inače društvu prijeti socijalni debalans, s teškim posljedicama za sve, istaknula je Kolinda Grabar-Kitarović.

Zagreb,190617.
Ured Predsjednice.
Okrugli stol na temu - Zivjeti u Hrvatskoj i biti blokiran.
Foto: Davor Pongracic / CROPIX
CROPIX

- U tom smislu naše sudjelovanje na ovoj raspravi smatram prihvaćanjem osobne odgovornosti svakoga od nas u zajedničkom nastojanju da pridonesemo rješenju problema. Uvjerena sam da će rasprava biti sadržajna, a ključni naglasci bit će oblikovani u zaključke i prijedloge i upućeni Vladi Republike Hrvatske. Živjeti u Hrvatskoj, a biti blokiran – nadam se i vjerujem da će to u najkraćem mogućem vremenu biti samo iznimka, zaključila je predsjednica.

Prezentaciju na okruglom stolu održala je i osnivačica Projekta Blokirani – Deblokirajmo Hrvatsku Miriam Kervatin, koja je rekla da je krajem 2012. blokiranih bilo oko 25.000 građana, a od tada naglo raste njihov broj. Iste godine, tadašnji ministar financija Linić je u jednom danu blokirao 55.000 tvrtki. Ukupni dug 2011. je bio šest milijarde kuna, a danas je oko 42 milijarde kuna. Prijelomna točka, napominje, bila je 2014. godine kada je iznos duga blokiranih bio veći od ostalog duga privrede. Dug i dalje raste, napominje, za pola milijarde kuna na mjesec.

- Fina je ukupno provela 7,8 milijuna ovrha – rekla je Kervatin.

Blokirani su, kaže Kervatin, najčešće poduzetne osobe kojima je slabo krenulo i oni koji oko sebe nemaju obitelj koja bi im mogla pomoći.

- Dug može rasti zauvijek i po našem zakonodavnom okrivu mogao bi rasti zauvijek - napomenula je Kervatin.

Dražen Bošnjaković, ministar pravosuđa, rekao je da se radi na izmjenama ovršnog zakona i da se ide u rješavanje pozicije ovršenika i da se onim ljudima koji imaju jednu nekretninu ta ista neće ovršiti.

- Ministarstvo pravosuđa ima formiranu radnu skupinu koja radi na rješavanju problema, kaže Bošnjaković.

Sada smo u izmjenama ovršnog zakona, kaže, da se nekretnina ne može prodati ispod određenog iznosa, sada je cenzus 20.000 kuna. Onima kojima su ovršene jedine nekretnine, dodaje, država će osigurati smještaj. Dio plaće koji se ne može ovršiti dignut je, prema prijedlogu zakona, s dvije trećine na tri četvrtine plaće, i to je sada u proceduri.

Ministar financija Zdravko Marić istaknuo je da se 95 posto svih dugovanja odnosi na dugovanja preko godine dana, a 50 posto svih dugova je prema bankama.

- Dobar dio građana nije svojom krivnjom došao do takve situacije i država se treba prema njima odnositi odgovorno – rekao je Marić.

Radi toga će oformiti radnu skupinu u kojoj će biti i vanjski stručnjaci, kako se problemu ne bi pristupilo djelomično, nego sustavno. Premda, napominje Marić, ima i osoba koje nisu blokirane i koje su podmirile svoje obaveze, jer se ne smije poslati poruka da netko namjerno može ne servisirati dugove. Stoga, treba se izbalansirati pomoć dužnicima s porukom kakvu šaljemo javnosti.

- Preko trećine blokiranih imaju dug koji ne prelazi 10.000 kuna. Isto tako, ima ljudi koji su za 200-tinjak kuna završili u blokadi, a zbog zateznih kamata i troškova je došlo do toga da se nađu u bezizlaznoj situaciji – istaknuo je Marić.

S druge strane, sudac Mislav Kolakušić kaže da je kod malih blokada najveći problem trošak.

- Kada ste u blokadi više ne možete platiti sljedeći račun, niti za vodu, i upadate u iduću blokadu - istaknuo je Kolakušić.

Sve blokade, dodaje, trebale bi se voditi u računalnom sustavu, preseliti ih iz Fine, ubrzati proces i znatno smanjiti troškove. Drugo, riješiti osobne dugove kroz osobni stečaj potrošača. Ako je netko u blokadi pet godina, trebalo bi zatvoriti osobni stečajni postupak.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
15. studeni 2024 23:49