PREDSJEDNICA POSLALA PISMO GLAVNOM TAJNIKU UN-a 'Duboko sam razočarana i zabrinuta zbog presude u Haagu'

Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović uputila je u ponedjeljak pismo glavnom tajniku UN-a Ban Ki-moonu u kojem je ocijenila da je oslobađajuća presuda Haškog suda Vojislavu Šešelju opasan presedan za oružane sukobe u kojima se vojni ciljevi nastoje ostvariti genocidom i etničkim čišćenjem i da je duboko štetna za pomirbu na jugoistoka Europe, priopćio je ured predsjednice.

Ističući da je potpuno svjesna da je sudsko vijeće ICTY-a neovisno u svom postupanju i odlučivanju te da je riječ o prvostupanjskoj presudi donesenoj većinom glasova tročlanog vijeća podložnoj konačnoj ocjeni prizivnog vijeća, predsjednica Grabar-Kitarović upozorava prvog čovjeka UN-a na moguće štetne učinke presude donesene 31. ožujka bez prisustva optuženog, izražavajući svoje "duboko razočaranje i zabrinutost" ishodom prvostupanjskog postupka.

"Ipak, gospodine glavni tajniče, sasvim je jasno kako je ova presuda, ne samo protivna temeljima i svrsi ICTY-a, osnovanog 1993. Rezolucijom vijeća sigurnosti UN-a 827, već je i duboko štetna za proces uspostave trajne pomirbe i nacionalne i vjerske snošljivosti na prostoru jugoistoka Europe", stoji u pismu predsjednice koje je osim Bana upućeno i predsjedniku Opće skupštine UN-a Mogensu Lykketoftu i predsjedniku Vijeća sigurnosti UN-a Liuu Jieyiu a pisma su dostavljenu u New Yorku i bit će proslijeđeno svim državama članicama UN-akao dokument Opće skupštine i Vijeća sigurnosti.

O tome su u srijedu, kako stoji u priopćenju, u uredu predsjednice obaviješteni i veleposlanici zemalja članica EU-a i NATO-a u Hrvatskoj.

"Istodobno, ova je presuda vrlo opasan presedan za sve druge oružane sukobe u kojima se vojni ciljevi nastoje ostvariti provođenjem genocida i etničkog čišćenja temeljem nacionalističke ili rasističke ideologije i zločinačko-huškačke propagande", rekla je Grabar-Kitarović.

Predsjednica u pismu Ban Ki-moonu ističe kako je 13. listopada 2015. tadašnji predsjednik ICTY-a Theodor Meron Vijeću sigurnosti uputio pismo u kojem izvješćuje o ozbiljnom propustu Srbije da poštuje svoje međunarodne obveze jer nije sudu izručila troje svojih državljana optuženih zbog zastrašivanja i potkupljivanja svjedoka u slučaju Šešelj.

"U kojoj je mjeri takvo postupanje narušilo vjerodostojnost i kvalitetu svjedočenja, možemo samo nagađati, no neosporna je činjenica kako su važni svjedoci u slučaju Šešelj bili zastrašivani, potkupljivani i ometani u svjedočenju. U tom kontekstu prvostupanjska presuda dodatno je pravno upitna i s motrišta njezine vjerodostojnosti sasvim kompromitirana", piše u pismu. Grabar-Kitarović je izrazila očekivanje ne samo da Srbija u potpunosti surađuje s Haškim sudom nego i da se "prestane ignorirati činjenica da se spram svjedoka u slučaju Šešelj postupalo na nedopušten način i u mjeri da je ICTY našao potrebnim podići optužnicu protiv za to odgovornih.".

Predsjednica u pismu nadalje ocjenjuje da je "oslobađanje Vojislava Šešelja - utjelovitelja nacionalne i vjerske nesnošljivosti, simbola progona i etničkog čišćenja u Republici Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Vojvodini (Republici Srbiji) te podstrekača stvaranja 'velike Srbije' silom i zločinima, potpuno protivno ranijim činjenično-pravnim utvrđenjima mjerodavnih vijeća ICTY-a s obzirom na oružani sukob na području Republike Hrvatske te predstavlja apsolutno nepoštivanje žrtava i njihovih patnji koje još uvijek intenzivno traju".

Prema njezinim riječima, presuda je u hrvatskoj javnosti izazvala konsternaciju, ali, posljedično, i duboko razočaranje u sam Sud koji se u ovom slučaju pokazao očito "neotporan na zloporabu međunarodnog javnog i kaznenog prava".

"Ono će, isto tako, negativno djelovati na mir, pomirenje i dobrosusjedske odnose u širem području jugoistočne Europe i svim kriznim žarištima svijeta. Ovom prvostupanjskom presudom jednog sudskog vijeća duboko je poljuljano povjerenje u ICTY i razloge zašto ga je Vijeće sigurnosti UN-a osnovalo", stoji u pismu.

Grabar-Kitarović podsjeća da je Hrvatska još za vrijeme rata i otvorene agresije na Hrvatsku 1991., snažno podržala i pozdravila osnivanje Suda i od samog početka naglašavala njegovu osobitu važnost te iskreno i aktivno surađivala s njime.

Ocjenjujući da je ICTY i njegov rad od velike važnosti za ukupni razvoj međunarodnog kaznenog pravosuđa, predsjednica upozorava da "ovakva presuda stvara negativni presedan čije posljedice mogu izaći izvan okvira samog Suda i kontaminirati ukupnu percepciju svjetske javnosti o značenju, dosezima i smislu međunarodnog kaznenog prava".