PREŠUTIO SPORNI DETALJ IZ PROŠLOSTI

PREDSJEDNIK OSJEČKO-BARANJSKOG HDZ-a I KANDIDAT ZA ŽUPANA OSUĐEN ZBOG TUČNJAVE Opalio je šakom u glavu policajca, a sad ide na izbore

Ivan Anušić
 Emica Elvedji / CROPIX / CROPIX

Predsjednik osječko-baranjskog HDZ-a i kandidat ove stranke za župana Ivan Anušić osuđen je u listopadu 2005. godine na osam mjeseci zatvora, uvjetno na dvije godine zbog sudjelovanja u tučnjavi koja se dogodila sedam godina ranije, 13. lipnja 1999. na proslavi kirbaja u jednom ugostiteljskom objektu u Antunovcu.

Osim Anušića, istovjetne kazne dobila su još trojica okrivljenika, a sve ih se teretilo zbog napada na službene osobe, policajce Gorana Cezara, Tomislava Dujića i Milenka Paradžika, koji su se u lokalu našli u civilu. Do sukoba je, prema presudi, došlo oko 23.45 sati, i to nakon što su policajci 'uočili da je na prostoru ispred šanka došlo do razbijanja stakla, vike i galame'.

Oni su s terase ušli u lokal 'legitimirajući se nazočnima, među kojima su bili okrivljenici, vičući: "Policija, smirite se, raziđite se", pokazujući policijsku značku. No, kako stoji u presudi, Anušić im se u jednom trenutku obratio riječima: "Što ćete vi tu praviti red, milicija iz Tenja, tko ste vi iz Tenja da pravite red u Antunovcu" te stisnutom šakom "udario Dujića u predjelu glave, a da bi potom i ostali okrivljenici napali Dujića, kao i Cezara i Paradžika udarajući ih rukama, nogama i podesnim predmetima po svim dijelovima tijela".

Policajci, koji su također uzvratili udarcima, zadobili su lake ozljede - Dujić razderotinu tjemenog dijela glave i potres mozga, a Paradžik nagnječenje mekog tkiva glave. U svom iskazu na suđenju Anušić je rekao da je u lokalu u jednom trenutku izbila gužva u kojoj su se verbalno sukobila dvojica gostiju zbog jedne razbijene čaše.

HDZ nije znao?

'Ja sam bio na drugom kraju šanka i vidio sam da je toj dvojici prišao moj brat kako bi ih umirio, a pri tome nije bilo nikakvog natezanja ni dodira. No, tada su iznenada toj grupi prišla dva mladića i nastalo je naguravanje i svi su se grupirali oko ovih, pa sam priskočio i ja. Bilo je psovanja, vike, galame, a zatim je počeo opći metež i tuča u kojoj je sudjelovalo 10-15 ljudi. Za trojicu mladića u civilu nije se znalo da su policajci sve do kraja tuče', izjavio je Anušić na sudu, a sve nam je potvrdio i kada smo ga nazvali da prokomentira ovaj događaj danas.

'Točno je da se to dogodilo i da smo osuđeni, ali tek nakon što je promijenjeno sudsko vijeće. Dva puta smo bili nepravomoćno oslobođeni, a viši sud je oba puta predmet vratio na ponovljeno suđenje. Oslobađani smo bili zato što nas nitko od 10-ak svjedoka nije teretio, iako je na njih odmah poslije tog događaja u policiji u Tenji vršen pritisak, ali kada se predmet treći put vratio na sud promijenjeno je sudsko vijeće koje nas je osudilo bez ponovnog saslušanja. Nitko od svjedoka nije čuo da su se ovi predstavili kao policajci prije početka tučnjave. Na presudu se nismo žalili, jer nam je odvjetnik rekao da nema svrhe i da smo morali biti osuđeni s obzirom na to da bi u suprotnome policajce teretili za prekoračenje ovlasti, budući da su oni izazvali sukob i tamo uopće nisu bili na dužnosti kako je to kasnije prikazano. Osim toga, nisu se ni legitimirali kao policajci, niti su odmah izvadili značke, nego tek nakon što je tučnjava uhvatila maha. Sudjelovao jesam u tučnjavi, ali nisam je započeo', rekao je Anušić i dodao da zna da je ovaj slučaj sada izvađen kao dio prljave kampanje protiv njega uoči lokalnih izbora.

'No, treba se znati i da sam ja za tu presudu rehabilitiran i ona mi se više ne smije stavljati na teret i nabijati na nos. Imam sudsku potvrdu o nekažnjavanju, a svako objavljivanje ove priče podložno je tužbi koju ću i podnijeti ako se ona objavi. Osim toga, ta je presuda izvučena iz sudskog spisa, što je kazneno djelo na moju štetu protiv kojeg ću se također znati postaviti', istaknuo je Anušić.

'Nemam nikakvih saznanja o tome da bi Ivan Anušić bio osuđen zbog kaznenog djela i ništa u vezi s tim ne mogu komentirati. Najprije moram razgovarati s njim', rekao je glavni tajnik HDZ-a i potpredsjednik Sabora Gordan Jandroković, ograđujući se ujedno od iznošenja stava o tome je li osoba koja je osuđena zbog napada na policajca dok je obavljao svoju dužnost, bez obzira na zakonsku rehabilitaciju, i dalje politički odgovorna za svoje postupke i nedostojna obnašanja vlasti.

Naime, Zakon o pravnim posljedicama osude, rehabilitacije i kaznenoj evidenciji kaže da rehabilitacija nastupa tri godine nakon prestanka provjeravanja kod uvjetne osude. To znači da se otad bivšeg osuđenika ima tretirati kao da nikada nije osuđivan pa se tako i na potvrdama o (ne)kažnjavanju nakon nastupa rehabilitacije osuđivanost ne spominje. Budući da je Anušić 2005. pravomoćno osuđen uvjetno na osam mjeseci zatvora s rokom kušnje od dvije godine, već je odavno rehabilitiran i izbrisan iz kaznene evidencije.

Usporedba s Vlahušićem

U Zakonu o pravnim posljedicama osude, rehabilitacije i kaznenoj evidenciji, uz strogo propisane uvjete tko i kojim povodom može tražiti podatke o kažnjavanju, posebno se tretiraju kandidati za Sabor. Tako je Ministarstvo pravosuđa, koje vodi evidencije o kažnjavanju, dužno sve podatke iz evidencije staviti na raspolaganje Državnom izbornom povjerenstvu.

Osim toga, političkim strankama se također omogućava da provjere osobe koje će staviti na liste pa se kao razlog za izdavanje potvrde o nekažnjavanju navodi i namjera kandidiranja za zastupnika u Hrvatski sabor, a potvrde se izdaju od dana raspisivanja izbora do zaključenja kandidacijskih lista.

Budući da je Ivo Anušić prvi put izabran za saborskog zastupnika na posljednjim redovnim parlamentarnim izborima i da mu je prvi mandat počeo teći u prosincu 2015. godine, u vrijeme kandidature je već bio rehabilitiran. Stoga nije nemoguće da glavni tajnik HDZ-a Gordan Jandroković ne zna za Anušićevu mrlju iz prošlosti. Moguće je i da za to nije znao ni bivši glavni tajnik Milijan Brkić, no teško je povjerovati da za takvo što nisu znali u lokalnom HDZ-u u kojemu Anušić, unatoč prošlosti, uživa podršku.

Za razliku od Anušića, kojemu se kao prepreka pri kandidaturi za osječko-baranjskog župana može postaviti tek politička odgovornost, dok zakonska ne postoji, kod donedavnoga gradonačelnika Dubrovnika Andre Vlahušića situacija je drugačija.

Vlahušić je početkom 2015. za zloupotrebu položaja u takozvanoj aferi Šipan pravomoćno osuđen na uvjetnu zatvorsku kaznu od šest mjeseci s rokom kušnje od godinu dana. Kušnja mu je istekla početkom prošle godine, što znači da je potpuno slobodan čovjek, ali treba proći još nešto više od dvije godine da bi i kod njega nastupila rehabilitacija. Dotad se njega tretira kao kažnjavanu osobu, a prema posljednjim izmjenama Zakona o lokalnim izborima, koji je po njemu dobio naziv 'Lex Vlahušić', zapreka za kandidaturu na lokalnim izborima je kaznena osuda na zatvor od šest i više mjeseci (računajući i uvjetnu kaznu).

Ako Ustavni sud do raspisivanja lokalnih izbora ne suspendira te odredbe, Vlahušić mora van iz politike.

Ivan Anušić je zbog te presude kasnije rehabilitiran, ali redakcija Jutarnjeg smatra kako javnost ima pravo znati što se točno dogodilo te sporne večeri.

I Ines Strenja Linić i Beljak mogu se pozvati na rok rehabilitacije

HDZ-ov zastupnik i navodno kandidat za osječko-baranjskog župana Ivo Anušić načelno je u pravu kada govori da ne bismo trebali objavljivati sadržaj presude za napad na policajce, počinjen u lipnju 1999. godine, pozivajući se na nastupanje rehabilitacije i brisanje iz kaznene evidencije. Načelno bi se moglo reći i da je u pravu kada se poziva na Kazneni zakon i kaže da je objavljivanje presude izbrisane iz evidencije kazneno djelo predbacivanja za kazneno djelo.

Sve to ima smisla i vrijedi za 'obične' građane. No, kada je riječ o političarima, osobama koje obnašaju dužnost u izvršnoj (za što se Anušić namjerava kandidirati) ili zakonodavnoj vlasti (koju kao saborski zastupnik trenutačno obnaša), pravila su drugačija.

U njihovu je slučaju važniji javni interes i pravo javnosti da zna sve dijelove njihove biografije pa da birači bez izrezanih i skrivenih segmenata nečijeg života odlučuju hoće li toj osobi dati u ruke vlasti i moć.

Uostalom, takva se praksa već uvriježila u slučaju gradonačelnika Samobora Kreše Beljaka, koji je osuđen jer je kao mladić provaljivao u parkirane automobile, te u slučaju saborske zastupnice Mosta Ines Strenja Linić koja je prije puno godina u Rijeci skrivila prometnu nesreću u kojoj je smrtno stradala djevojčica.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
13. studeni 2024 13:55