PODMIĆIVANJE U INOZEMSTVU

Predstavnici OECD-a stigli u Hrvatsku, idu do profesora, sindikata, vlasnika tvrtki, a sve zbog velike istrage o korupciji!

Na piku je slučaj Žalac, odlazak 17 ministara iz vlade Andreja Plenkovića, lex AP i druge teme bitne za borbu protiv korupcije

 Boris Kovacev, Zeljko Grgic/Cropix

 Boris Kovacev, Zeljko Grgic/Cropix

Delegacija OECD-a ovaj tjedan provodi u Hrvatskoj kako bi ustanovila stanje hrvatskih tvrtki i institucija s pojmom podmićivanja u inozemstvu. Riječ je, naime, o obvezi iz dokumenta, punim nazivom Konvencija o borbi protiv podmićivanja stranih javnih službenika u međunarodnim posovnim transakcijama, a kojoj je Hrvatska pristupila prošle godine.

Radna skupina OECD-a tijekom ovoga tjedna se sastaje s cijelim nizom predstavnika raznih institucija, ali i tvrtki, nevladinih udruga, predstavnika civilnog sektora i medija kako bi u razgovorima s njima saznali u kojoj mjeri država ispunjava svoje obaveze iz Konvencije. Pritom, iako se Konvencija bavi podmićivanjem u inozemstvu, saznaju i o slučajevima iz područja nacionalnog podmićivanja. Po kriterijima podmićivanja u kojem je jedna strana iz inozemstva, Hrvatska ima samo jedan slučaj, onaj bivšeg premijera Sanadera. Njega je podmitio predstavnik strane kompanije kako bi predao upravljačka prava u INI.

image

Damjan Tadic/CROPIX

Damjan Tadic/Cropix/Cropix

Što profesori, sindikati, vlasnici velikih tvrtki misle o korupciji i kako govore o slučaju Žalac, odlasku 17 ministara iz vlade Andreja Plenkovića, lex AP-u, hrvatskom sudstvu i tužiteljstvu, zakonima i pravnom okviru navedenog kaznenog članovi radne skupine saznaju tijekom vrlo zgusnutog rasporeda koji niže grupu po grupu tijekom cijelog tjedna.

Riječ je o prikupljanju podataka radi ocjenjivanja svake zemlje stranke Konvencije. Evaluirana zemlja nema pravo veta na konačno izvješće i preporuke, a Hrvatska se trenutno nalazi usred druge faze nakon pristupa konvenciji u listopadu prošle godine. Hrvatska je u listopadu 2017. iskazala interes za pristupanje članstvu Radne skupine protiv podmićivanja i Konvenciji a proces pristupa je završio prošle godine. Hrvatska je prije pristupa morala izmijeniti tri zakona, Kazneni zakon, Zakon o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela, te Zakona o porezu na dobit, a sve je promjene izvela u rujnu prošle godine.

S obzirom da je Hrvatska 40. po snazi gospodarstva od 45 država članica OECD-a, da je po BDP-u na 35. mjestu i posljednja po stranim ulaganjima, za sada je logično da nema mnogo slučajeva podmićivanja stranih dužnosnika jer se vrlo malo poslova hrvatskih tvrtki sklapa sa stranim državama. Pa, ipak, svijest o tom obliku korupcije je niska, rekli su nam dostupni članovi fokus grupa.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
14. studeni 2024 00:49