Tvrdnje slovenskog ministra vanjskih poslova Karla Erjavca da Hrvatska u pregovorima oko Ljubljanske banke neprestano mijenja stajališta i da zbog toga pregovori ne idu dobro iznenadile su hrvatskog pregovarača Zdravka Rogića, koji tvrdi da na dosadašnja dva sastanka sa slovenskim kolegom Francom Arharom uopće nije razgovarao o mogućim rješenjima i stajalištima pojedinih država. Prema njihovom zajedničkom planu, dosad su tek započeli “inventuru” povijesti tog spora kako bi na temelju tih činjenica pokušali pronaći rješenje.
- Čudi me to da se tvrdi da je taj sastanak navodno prošao u lošoj atmosferi, da se tvrdi da su sa slovenske strane bili učinjeni nekakvi prijedlozi koje ja nisam prihvatio. To apsolutno nije točno. I jedan i drugi sastanak bili su u savršenoj atmosferi, dogovorili smo se da napravimo tu inventuru, da smo s tom inventurom počeli i da smo mislili s tim nastaviti s ciljem da nađemo rješenje - rekao je Rogić za Jutarnji.
Povučeni zaključci
Da slovenska strana nije zadovoljna takvim tijekom pregovora pojasnili su nam jučer i u slovenskom veleposlanstvu. Glasnogovornik Rok Srakar rekao je kako Slovenija svakako vjeruje da će pregovarači na treći susret doći s nekim prijedlozima i da više neće razgovarati o prošlosti.
Sloveniji su najveći problem ovlasti koje je hrvatska država dala Zagrebačkoj i Privrednoj banci za tužbu protiv Ljubljanske banke. Riječ je o tužbama koje su hrvatski sudovi dosad redovito odbijali, a koje se tiču štednje koje su štediše Ljubljanske banke prenijeli na hrvatske banke, najviše na Zagrebačku i Privrednu banku, ali i 20-ak drugih hrvatskih banaka. Banke su to prenijele na državu, a od nje su u zamjenu dobile obveznice. Njih su u određenim intervalima naplaćivale iz državnog proračuna i tako novac isplaćivale štedišama. Tako su nastala devizna potraživanja Hrvatske prema Ljubljanskoj banci i zato na ovlastima za tužbe Privrednoj i Zagrebačkoj banci, izdanim 1995. i 2001., piše da te banke tuže Ljubljansku banku “u svoje ime a za račun Republike Hrvatske”. Hrvatska je vlada prije ljeta navodno prihvatila neke zaključke o tim ovlastima za banke, a potom je nakon oštrih reakcija iz Slovenije zaključke povukla.
Iz slovenskog veleposlanstva u Zagrebu preksinoć su priopćenjem potvrdili da Ljubljana traži da “Hrvatska poštuje svoje međunarodne obaveze i dana obećanja prilikom zaključivanja pregovora s EU”, konkretnije “povlačenje državnih ovlasti hrvatskim bankama koje su u suprotnosti s preuzetim međunarodnim obavezama Republike Hrvatske”.
Banke i ovlasti
- Nemamo problem s tim da banke tuže, ali ne u korist državnog proračuna. Hrvatska se obvezala da će o tom pitanju pregovarati, no ne može se istovremeno i pregovarati i tužiti - rekao je Srakar.
Prema tvrdnjama Erjavca, čini se kako problem nije samo u tome.
Slovenski je ministar u četvrtak rekao kako smatra da Hrvatska ne pokazuje spremnost za rješavanje problema Ljubljanske banke “jer neprestano mijenja stajališta”.
- Na prvom sastanku imali su jedno, na drugom posve drugo stajalište - rekao je Erjavec.
Bespredmetne tužbe
Na pitanje o kakvim promjenama stajališta Erjavec govori, Srakar je pojasnio kako je na prvom sastanku pregovarača rečeno da će se pregovori voditi i oko štednje koju su štediše Ljubljanske banke prenijeli na hrvatske banke, kao i o štednji koja nije prenesena i koja još nije isplaćena. Nakon drugog sastanka Rogić je na konferenciji za novinare koju je držao rame uz rame s Arharom rekao da će se baviti samo prenesenom štednjom, odnosno upravo onim dijelom na koji se odnose tužbe.
Na pitanje zašto Arhar - koji nam se jučer nije javljao na telefon - nije reagirao u trenutku kada je Rogić to iznio na konferenciji za novinare, Srakar nije imao odgovor. Sâm Rogić kaže da do državnih ovlasti i tužbi još nisu došli.
- Njih uopće nismo spomenuli. Ni na jednom ni na drugom sastanku. Ja sam svima vama novinarima bio rekao da, ako nađemo rješenje, te će tužbe postati bespredmetne - kaže Rogić.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....