Dok premijer Zoran Milanović i njegova delegacija obilaze američke informatičke divove po SAD-u, u Banskim dvorima glavnu riječ vodi ministar financija Boris Lalovac koji je danas održao sastanak s kolegama iz Vlade oko rebalansa proračuna za ovu godinu i smjernica za izradu proračuna za 2015.
Planirani deficit za 2014., nakon rebalansa, bio je 13,5 milijardi kuna, no zbog slabijeg punjenja proračuna, troškova za obnovu poplavljenih područja te povećanja plaća u zdravstvu, školstvu i policiji, izgledno je da će deficit u ovoj godini iznositi 16,1 milijardu kuna, što je za 2,6 milijardi kuna više od planiranog. Ovisno o tome koliko će na kraju pasti BDP, deficit bi mogao rasti do 5,1 posto BDP-a, što je pola posto više nego što je planirano u smjernicama koje su dane Europskoj komisiji.
Preporuke EU
Vlada očito neće ispuniti smjernice koje si je zadala, kao i većina država EU koje su u proceduri prekomjernog deficita. Europska komisija vjerojatno će to tolerirati, ali ključna će biti 2015. jer će se na temelju budućeg proračuna i smjernica koje se moraju ispuniti donositi odluka o nadzoru.
A ako do tog nadzora dođe, Europska komisija kontrolirat će provode li se preporuke koje su dane Hrvatskoj početkom ljeta vezane uz program reformi i makroekonomske neravnoteže, a neizravno se tiču i općeg stanja gospodarstva te postupka prekomjernog deficita.
EU traži pojašnjenja
Ne bude li se Hrvatska pridržavala toga u 2015. i ocijeni li Europska komisija da planiranje proračuna te opća gospodarska situacija nisu dobri, može se suočiti i sa sankcijama. Prvi korak je da se traže dodatna pojašnjenja, zatim mogu tražiti i dodatne korekcije plana, a ako ni to ne bude dovoljno, EK može tražiti i zamrzavanje sredstava iz europskih fondova.
Ministar financija pak kaže da vjeruje kako se to neće dogoditi i kako se Vlada pridržava mjera i preporuka Europske komisije.
Najavio je i da će uskoro na sjednicu Vlade ići i takozvani Spending Review, odnosno detaljna analiza rashodovne strane proračuna.
Dolazak tutora
- Mislim da neće biti potreban dolazak Europske komisije ako mi, a dogovorili smo se upravo da u tom smjeru idemo, u četiri ključna područja, plaće, subvencije, agencije i dio zdravstva, isporučimo kvalitetne dokumente - rekao je ministar i dodao da će ti dokumenti biti predani do kraja godine.
Zaključak sastanka bio je poznat i prije nego što je završio. Plaće i mirovine se neće dirati, Lalovac će se u sljedećih 10 dana sastati sa svakim ministrom posebno kako bi dogovorio model rezanja rashoda.
Gdje rezati
Iako nije odlučeno gdje će se točno rezati, potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU, Branko Grčić, nakon sastanka je rekao kako će se uštede tražiti na strani materijalnih rashoda, subvencija i dijelom kod kapitalnih ulaganja. Grčić ne spominje rezanje plaća, premda se već dulje vrijeme govori o rezanju dodataka na plaće. Najavio je da će se u tom smjeru kretati i planirane dodatne mjere i uštede u 2015.
Grčić je priznao da su projekcije BDP-a bile dosta optimistične te da će prihodi u proračunu biti manji od planiranoga.
- Riječ je o milijardu i pol do dvije milijarde kuna. Tu si ne možemo pomoći. Unaprijed je bilo poznato da će biti jako teško, u ovim uvjetima dodatne fiskalne konsolidacije, ostvariti pozitivnu stopu već ove godine - ustvrdio je.
Govoreći o rashodovnoj strani proračuna, Grčić je rekao da je Vlada vrlo čvrsto opredijeljena da u potpunosti kontrolira troškove.
- Izdvajanja za poplave jedino mogu biti dodatni trošak na rashodovnoj strani. Radi se o iznosu između 500 i 600 milijuna kuna. Sigurno ćemo pokriti sve ključne troškove, a to su, prije svega, plaće, mirovine i socijalna davanja - naglasio je Grčić.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....