PREKINUT RAPIDNI PAD BROJA ROĐENE DJECE U HRVATSKOJ Lani je rođeno 400 mališana više nego 2017., ali tu dobre vijesti nažalost staju...

Službeni podaci Državnog zavoda za statistiku o prirodnom kretanju stanovništva potvrdili su dobre vijesti: prošle je godine rođeno više djece nego tijekom 2017., čime je napokon prekinut višegodišnji niz rapidnog pada broja novorođenih u Hrvatskoj. Konkretno, lani je u Hrvatskoj rođeno 36.945 djece, što je za 400-tinjak više nego godinu dana prije.

No, tu dobre vijesti završavaju. U istom je periodu, naime, umrlo 52.706 ljudi, što znači da se samo prirodnim putem stanovništvo Hrvatske tijekom 2018. smanjilo za 15.761 osobu, što odgovara ukupnoj populaciji grada veličine Našica.

Uzmu li se u obzir i službeni podaci o bilanci useljenih i iseljenih, tijekom 2018. Hrvatska je izgubila oko 30.000 stanovnika, a od posljednjeg popisa stanovništva 2011. do posljednjeg dana prošle godine - čak 200.000 stanovnika.

Službeni podaci o broju iseljenih - koji su, upozoravaju stručnjaci, niži od stvarnih razmjera iseljavanja, ali točno ukazuju na uzlazni ili silazni trend - lani je usporen i val iseljavanja. Broj osoba koje su odjavile prebivalište u Hrvatskoj i uredno se prijavile u inozemstvu (službene statistike bilježe samo takve osobe) rastao je sve od ulaska Hrvatske u Europsku uniju do 2017., kada je službeni broj pokazao da su Hrvatsku napustila čak 47.352 stanovnika.

Lani se iz Hrvatske odjavilo 39.515 osoba, što je zabrinjavajuće visoka brojka (prije ulaska u EU, u jeku teških kriznih godina, broj iseljenih nije prešao 13.000), ali ipak niža od one koju je statistika registrirala godinu dana prije.

Unatoč negativnim podacima, stope prirodnog kretanja stanovništva u Hrvatskoj pokazuju uzlazni trend, što je prije svega posljedica ozbiljnog pada broja stanovnika. Naime, iako se broj novorođenih prošle godine povećao tek minimalno, stopa rođenih na 1000 stanovnika narasla je sa 8,9 na 9,1, što je razina koju je Hrvatska imala kad se u njoj rađalo 2000 djece više.

Stopa sklopljenih brakova na 1000 stanovnika jednaka je onoj iz 2016., kad je u Hrvatskoj sklopljeno 500 brakova više. Kad se radi o razvodima, DZS stavlja u odnos broj sklopljenih i broj razvedenih brakova u tekućoj godini. Taj podatak pokazuje da broj razvoda odgovara udjelu od 30 posto u broju sklopljenih brakova: u posljednjih 20 godina, taj se udio udvostručio.