Porezni nadzor proveden u društvu Pismohrana servis d.o.o., tvrtki koja je bila u vlasništvu Hrvoja Čabrajića, poduzetnika kumski povezanog s bratom bivšeg premijera Zorana Milanovića, Krešom Milanovićem, te supruga pomoćnice ravnatelja Porezne uprave Martine Ciglević, potvrdio je da je ta tvrtka izdala šest fiktivnih računa tvrtki Insula Brač d.o.o. S Čabrajićem je Krešo Milanović u kumskim i prijateljskim odnosima te je u nekoliko navrata, kao se ranije pisalo, za Pismohranu i lobirao. Za tu tvrtku porezni inspektori sumnjaju da je sudjelovala u kružnim prijevarama u kojima je, pretpostavlja se, “oprano” više stotina milijuna kuna. Jutarnji list posjeduje zapisnik tog poreznog nadzora iz studenoga 2015. iz kojeg je vidljivo kako su porezni inspektori utvrdili da Pismohrana servis “nije dostavila niti jedan dokaz kojim bi dokazala da su usluge zaista i izvršene, niti je uvidom u informacijski sustav Porezne utvrđeno da izvršitelj usluga Insula Brač d.o.o. posjeduje kapacitete za izvršiti navedene usluge”.
Šest fiktivnih računa
Budući da je u nadzoru utvrđeno da ni jedna tvrtka nije dostavila dokumentaciju kojom bi dokazala da su usluge po navedenim računima zaista izvršene, postavlja se pitanje zašto je Pismohrana na žiroračun Insule Brač uplatila više od pola milijuna kuna? Je li riječ o izvlačenju novca iz društva? I zašto onda u zapisniku tog nadzora nije obračunat porez na dohodak (na ukupan iznos fiktivnih računa) kad je utvrđeno da je Pismohrana platila šest fiktivnih računa što ih je izdala tvrtka koja, pak, nije imala zaposlenih, sjedište niti osnovna sredstva za rad? Zašto stoga nije podnesena kaznena prijava? Uobičajeno je, naime, da se u sličnim slučajevima, kad postoji osnovana sumnja na izvlačenje novca, sve te radnje poduzimaju. Dok je u ovom slučaju, što je vidiljivo iz zapisnika, osporen PDV i troškovi po tih šest računa, zbog čega se, kako nalaže porezna praksa, inače podnosi tek optužni prijedlog koji ima obilježje prekršaja. Poreznim inspektorima, naime, Pismohrana servis nije uspjela dokazati da je posao koji su proknjižili na šest računa u iznosu od 541,5 tisuća kuna Insula Brač zaista odradila. Dapače, porezni inspektori utvrdili su da ni jedna tvrtka nije “dostavila niti jedan dokaz temeljem kojeg bi ovo tijelo moglo zaključiti tko je i kada obavio navedene usluge”.
Sve to samo je dio zapisnika o poreznom nadzoru provedenom u tvrtki Pismohrana servis, a koji potvrđuje navode koje je u intervjuu Jutarnjem listu u listopadu 2015. iznijela Ana Marčeta, bivša šefica Službe za nadzor u zagrebačkom Poreznom uredu, koja je poslije smijenjena i premještena na poziciju porezne revizorice. Uvjerena je da je smijenjena s rukovodeće funkcije zbog otkrića da je Pismohrana poslovala s jednom od fiktivnih tvrtki koje su, pak, sudjelovale u lancu kružnih prijevara fiktivnom trgovinom zlatom. U tom je kontekstu još tada spomenula tvrtku Insula Brač, čiji je račun danas već više od 530 dana u blokadi i od koje država na ime poreza potražuje 4,7 mlijuna kuna. Podsjetimo samo da je riječ o tvrtki za koju su inspektori utvrdili da nema zaposlenih niti se nalazi na prijavljenoj adresi, a preko čijih je računa tijekom tri godine (2011., 2012., 2013.) prošlo 37,1 milijun kuna prihoda te 32,7 milijuna kuna rashoda.
Čuvali i građu Porezne
Poreznica Marčeta nakon smjene je podnijela kaznenu prijavu protiv odgovornih osoba u Poreznoj upravi. Prijavu je USKOK odbacio, no Marčeta je nastavila svoju borbu. “Početkom 2015. godine...”, ispričala nam je u intervjuu objavljenom samo 12 dana prije 6. studenoga prošle godine kad je sastavljen ovaj zapisnik, u prostorijama Porezne uprave te nastavila: “...pregledom žiroračuna fiktivnog društva Insula Brač d.o.o. došli smo do saznanja da je ono poslovalo s tvrtkom Pismohrana servis. Fiktivno društvo Insula Brač izdalo im je šest računa. Bili smo iznenađeni jer smo znali da to društvo čuva arhivsku građu Porezne uprave. Insula Brač je društvo koje su inspektori obilazili, koje nije postojalo na adresi, nismo mogli naći odgovorne osobe, odnosno radilo se o klasičnom fiktivnom društvu. Obavijestila sam tadašnju pročelnicu Jasnu Kropf da je društvo Pismohrana servis koje čuva građu Porezne uprave poslovalo s društvom Insula Brač, koje je fiktivno društvo, a isto tako upoznala sam je s činjenicom je da je u to vrijeme direktor tog društva bio Hrvoje Čabrajić, muž Martine Ciglević, pomoćnice ravnateljice Porezne uprave”.
Nijedan dokaz o usluzi
Spomenuti porezni nadzor nad Pismohranom obavljen je u prekidima, kako se u njemu navodi, u razdoblju od 18. lipnja 2015. do 6. studenoga 2015. Osnivači društva te osobe ovlaštene za nadzirano razdoblje bili su Hrvoje Čabrajić i Ante Baković. No, 3. veljače 2014. Čabrajić je svoje udjele prenio na G. P. i u ožujku 2014. prestao biti član Uprave - direktor. U nadzoru se navodi da je tijekom 2013. tvrtka iskazala ukupne isporuke u vrijednosti od 5,4 milijuna kuna. “Uvidom u dokumentaciju utvrđeno je da porezni obveznik većinu prihoda ostvaruje od kupaca iz tuzemstva, i to za usluge pohrane arhivskog i registraturnog gradiva. Kupci su 2013. bili: Nama d.d. u stečaju 1,8 milijuna kuna, Autocesta Rijeka-Zagreb d.d. 952,1 tisuća kuna, Ministarstvo financija - Porezna uprava 317,8 tisuća kuna, Hrvatski zavod za zdravstevno osiguranje 279,9 tisuća kuna, Hrvatske ceste 253,4 tisuća kuna, te HEP d.d. s 220,2 tisuće kuna, što je ukupno šest najvećih kupaca”. Utvrđeno je da je tijekom te godine proknjiženo računa ukupne vrijednosti 2,9 milijuna kuna, među kojima se navodi šest računa koje je izdala tvrtka Insula Brač. “Utvrđeno je da Insula Brač nije mogao izvršiti usluge demontaže, prijevoza i montaže visoko regalnog skladišta u razdoblju od 29. travnja 2013. do 16. lipnja 2013. kada su potpisani primopredajni zapisnici budući da su prije navedene usluge već bile obavljene u 2012. Društvo Pismohrana servis, nadalje, kao naručitelj usluga osim Ugovora, ponude i računa (koje ovo tijelo smatra nevjerodostojnom dokumentacijom) nije dostavilo niti jedan dokaz kojim bi dokazalo da su usluge zaista i izvršene niti je uvidom u Informacijski sustav Porezne uprave utvrđeno da izvršitelj Insula Brač posjeduje kapaciteta (nema zaposlenih, niti osnovna sredstva za rad) za izvršiti navedene usluge”, navodi se u spomenutom zapisniku.
Misteriozni G. T. predstavljao firmu, a nije bio njen zaposlenik
Porezni inspektori pokušali su utvrditi jesu li poslovi za koje je Pismohrana servis izadala račune tvrtki Insula Brač ipak odrađeni, a na niz pitanja koja su proslijedili odgovornima u spomenutim društvima iz tvrtke Insula Brač nije im nitko “temeljem njihovih traženja dostavio dokumentaciju”. Pismohrana je poslala odgovore.
“Utvrđeno je da društvo Insula Brač nikada nije imalo zaposlenih djelatnika niti je u vlasništvu imalo prijevozno sredstvo pomoću kojeg je moglo izvršiti uslugu prijevoza. Porezni obveznik ne podnosi prijave poreza na dodanu vrijednost te je kod istog obavljen porezni nadzor, od 20. svibnja 2015., s utvrđenim nepravilnostima poreza na dodanu vrijednost te poreza na dohodak”, navodi se u zapisniku, a utvrdili su i da za te poslove nisu angažirali kooperanta.
Iz tvrtke Pismohrana poreznim su inspektorima, pak, odgovorili da je njihova tvrtka podigla kredit kako bi kupila police te da su u rujnu 2012. stupili u kontakt “preko zajedničkog prijatelja s gospodinom G. T. koji im je predstavljen kao djelatnik tvrtke Insula Brač”. Međutim, poreznici su, kako su poslije naveli u zapisniku, utvrdili da “uvidom u Informacijski sustav porezne uprave G. T. kao kontakt osoba (koju navodi društvo Pismohrana d.o.o.) nije bio djelatnik tog društva. Pismohrana servis je isto tako iskazao pravo na odbitak pretporeza u ukupnom iznosu od 108,3 tisuća kuna iskazan temeljem računa izdanog od društva Insula Brač”. “Budući je nadzorom utvrđeno da ne postoji vjerodostojna dokumentacija o izvršenju usluga, odnosno dokumentacija koja dokazuje da su usluge obavljene od Insule Brač i da opisana dokumentacija Pismohrane servis d.o.o. predočena potvrđuje nevjerodostojnost, neistinitost i nezakonitost poreznog postupka, nisu zadovoljeni svi uvjeti za priznavanje iskazanog pretporeza kod poreznog obveznika Pismohrana servis. Sukladno navedenom porezni obveznik nema pravo na odbitak pretporeza od 108,3 tisuće kuna”, navodi se u zapisniku.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....