'Premijer je reforme pisao s Mostom, a nas nije pitao ništa! Mi smo spremni i na izbore'

Sukob oko starog i novog šefa SOA-e između premijera i njegova prvog potpredsjednika plamti već dugo. Kulminiralo je planom Oreškovića da Dragana Lozančića postavi za svog savjetnika u Vladu, na što mu je HDZ otvoreno zaprijetio da ga mogu i smijeniti bude li proveo svoju namjeru. Šef HDZ-a Tomislav Karamarko o svemu šuti, ali zato govore drugi. Član Predsjedništva i saborski zastupnik Željko Dilber otkriva pozadinu sukoba oko Lozančića, ali i što HDZ planira ako ih Most nastavi ucjenjivati.

Je li HDZ zadovoljan? Uspio je javni pritisak stranke na premijera, Dragan Lozančić ipak neće biti savjetnik u Vladi.

- Ne mogu reći da sam sretan i zadovoljan jer cijeli ovaj slučaj nisam niti vidio u svjetlu pravljenja pritiska na premijera. HDZ je u ovome samo bio politički dosljedan. Žao mi je što je do svega uopće došlo jer smatram da za to nije bilo potrebe. Ali mi je drago da je premijer, nakon naše reakcije, vjerojatno malo ozbiljnije razmislio o cjelokupnoj situaciji i promijenio svoju odluku.

U posljednja dva dana mu je jasno poručeno da bi mu HDZ mogao uskratiti podršku ako provede svoju zamisao i Lozančića imenuje savjetnikom. Hoćete li svaki put kada bude predlagao nešto što se HDZ-u ne sviđa, premijeru prijetiti smjenom?

- Naravno da ne. Gospodin Orešković je naš premijer, odnosno izabran je na tu poziciju na prijedlog Domoljubne koalicije u kojoj je HDZ vodeća stranka. Mi samo očekujemo kvalitetnu suradnju s njim na razini Vlade i Domoljubne koalicije. Situacija oko Lozančića nije bila jedina i tu se pojavila točka nakon koje smo morali reagirati.

Ali zašto mu baš na slučaju Lozančić spočitavate da se ponaša kao kancelar kad je prema Ustavu imenovanje šefa sigurnosne službe isključivo u nadležnosti predsjednika Vlade i predsjednice države. To nije nadležnost Vlade.

- Točno da je to u njihovim ovlastima. Međutim, premijer je osoba koja predstavlja Vladu. Nije u duhu naše političke tradicije, a ni Ustava da premijer samostalno upravlja državom. Dakle, premijer je zastupnik odluka Vlade. On supotpisuje s predsjednicom, ali kao zastupnik odluke koju je donijela Vlada u kojoj imamo i prvog potpredsjednika, stručnjaka za sigurnosni sustav, i bilo bi za očekivati najmanje dogovor i konzultacije s njim oko imenovanja. Osim toga, i pozicija na čelu sigurnosne službe na neki je način politička. Na vlasti je Domoljubna koalicija na čelu s HDZ-om i logično bi bilo da ima svoje kandidate. Koliko mi je poznato, HDZ je imao nekoliko imena za novog šefa SOA-a, ali se o njima uopće nije razgovaralo. Mislim da to nije u redu.

Pa je li vam Karamarko ikad na Predsjedništvu HDZ-a rekao da premijer odbija njegove kandidate i zašto?

- Ne, nikada o tome nije bilo govora na Predsjedništvu, ali svi smo to znali. Javnost je raspravljala o tome. I mi smo međusobno neformalno razgovarali o tome.

Još u četvrtak navečer rekli ste da u HDZ-u nemate službenu informaciju o tome da Lozančića čeka savjetničko mjesto u Vladi. Pa dobro zar ga, kada se ta informacija pojavila u medijima, Karamarko nije pitao je li to točno?

- Imali smo samo spekulacije iz medija, pa je moja reakcija da je to neprihvatljivo bila preventivna. S predsjednikom Karamarkom nisam o tome razgovarao, ali na temelju informacija iz medija zaključio sam da ga Orešković nije s time upoznao. Daniel Markić nije bio kandidat HDZ-a za šefa SOA-e i logičan zaključak mi je bio da nije bilo komunikacije između premijera i gospodina Karamarka o tome. Osim toga, budući da ni to pitanje nije bilo raspravljeno s političkim partnerima, ali ni na Vladi, očekivalo se da premijer odmah reagira i demantira ako nije točno. Znamo da je to napravio tek nakon naše reakcije.

Podsjetili ste premijera da je na tom mjestu zahvaljujući HDZ-u i da se mora s vama usuglašavati. Je li do sada bilo još sličnih situacija u kojima ste “prevenirali” neke njegove odluke ili je ovo jedina situacija u kojoj se, da tako kažemo, premijer oteo kontroli HDZ-a?

- Nisam član Vlade i ne znam kako se surađuje u Vladi. Ovo je bio trenutak gdje sam reagirao jer sam član saborskog Odbora za nacionalnu sigurnost, ali i HDZ-ova odbora koji je tri i pol godine radio na novoj Strategiji nacionalne sigurnosti. Apsurd je da se tri mjeseca maltretiramo oko razrješenja i imenovanja šefa SOA-a. To je trebalo riješiti u pet dana i bez ikakvog uplitanja medija i javnosti. Moram reći da me smeta što je sav trud koji smo mi u HDZ-ovu odboru uložili u izradu strategije pao u vodu jer ona sada leži negdje na dnu ladice. A da bi se primijenila ta nova strategija, HDZ je smatrao da nam za to treba i novi čovjek na čelu SOA-e.

Mislite, znači, da novi šef SOA-a Markić neće provoditi tu vašu strategiju, da nije za to sposoban?

- Ne mogu o tome govoriti. Poznajem ga osobno iz vremena rata i on očito, koliko sam vidio, ima vrlo uspješnu karijeru u službi, ali mislim da je gospodin Karamarko kao prvi potpredsjednik zadužen za nacionalnu sigurnost itekako trebao biti uključen u imenovanje novog šefa SOA-e, odnosno trebao se uvažavati njegov stav. Također mislim da je novi šef trebao biti imenovan nakon što je Vlada raspravila njegov program rada.

A kada je dogovarana Vlada i predložen Orešković za premijera, upravo je HDZ tvrdio da on neće biti samo njihova lutka na koncu, nego će njegova biti zadnja. Sada se pokazuje da njegova ipak ne može biti zadnja i da prije toga ipak mora pitati prvog potpredsjednika.

- Svakako će njegova biti zadnja. Ali ne može njegova biti i prva i zadnja, samo se o tome radi. Da pojasnim, ne može njegova biti zadnja ako se uopće ne razgovara i ne dogovara.

Zašto je HDZ-u Lozančić toliko sporan? Tražili ste da premijer odmah supotpiše prijedlog predsjednice o razrješenju.

- Mislim da je upravo to što je predsjednica prva izrazila nepovjerenje u njega više nego dovoljan razlog da se ozbiljno pristupi tom problemu. Na čelu SOA-e morao bi biti visoko moralan čovjek kojem je stabilnost političkog sustava ispred vlastitih ambicija i karijere. A dužnosnik koji ima takve kvalitete odstupio bi istog trenutka kada mu je jedan od dva nositelja vlasti, odnosno supotpisnika uskratio svoje povjerenje. Gospodin Lozančić to nije učinio. Nakon toga su postali nebitni čak i razlozi zbog kojih se predsjednica odlučila na njegovo razrješenje, jer on je ugrozio sigurnost političkog sustava radi vlastite karijere. U međuvremenu, javnost je saznala da se Lozančić najmanje u dva slučaja ogriješio o zakon - prvi put kad predsjednicu nije upozorio da je zahvaćena mjerama prisluškivanja i drugi put kada nije obavijestio Vijeće za nacionalnu sigurnost da je SOA uspostavila kontakt s ljudima iz tajnih službi država koje su bile pod sankcijama. Mislite li da je potrebno još kako bi se pokazalo da on više ne može ostati na čelu SOA-e?!

Predsjednica je rekla da se Lozančić ogriješio o zakon i da je zloupotrijebio tajnu službu u korist Milanovića. To su vrlo teške optužbe za koje nije podastrla nikakve dokaze. Zar ne mislite da je ipak trebala, ako ne javnosti, onda barem Vijeću za nacionalnu sigurnost ili saborskom Odboru, pa i DORH-u prijaviti ta njegova postupanja i dati vam više informacija? Imate li vi kao član Odbora neke detalje koje ne zna javnost, ali ih je otkrila predsjednica kako bi dokazala svoje optužbe?

- Odbor nije dobio nikakve detaljnije informacije. Ali ja zaista nemam nikakvog razloga ne vjerovati predsjednici. Kakvi će biti daljnji potezi, hoće li ova situacija koja je kulminirala dovesti da toga da se pokrene nešto od ovoga o čemu govorite, to ovisi o predsjednici. Međutim, smatram da neke stvari moraju ostati tajne ako se radi o nacionalnoj sigurnosti i da ih nije trebalo iznositi čak ni na saborskom Odboru.

Ali vjerujete joj na riječ jer smatrate da je dovoljno časna i odgovorna i da ne bi takve stvari izmislila?

- Apsolutno.

To znači da ne vjerujete premijeru koji je ustrajno branio Lozančića i tvrdio da se nije ogriješio o zakon?

- Ne mogu reći da ne vjerujem premijeru. No, on je vrlo kratko na ovoj poziciji, dugo je bio izvan Hrvatske, ne poznaje dovoljno situaciju u sigurnosnom sustavu, za razliku od predsjednice. Upravo je njegovo nepoznavanje situacije dovelo do toga da se toliko razvlači s Lozančićevim razrješenjem.

Lozančić neće biti u Vladi, a imate li informacije na koju dužnost ide i smatrate li da ga Vlada treba zbrinuti ili ostaviti na cesti?

- Koliko mi je poznato, niti jedan bivši šef tajne službe, što je i logično, nije ostavljen na ulici. Radi se o preozbiljnoj funkciji da bi se dopustilo da takav čovjek ostane na cesti.

HDZ ga, znači, samo nije htio u Vladi?

- Točno.

Predsjednica ga je prozvala da je praktički bio Milanovićev osobni špijun i to, znači, nije prepreka da ga stavite na čelo nekog javnog poduzeća?

- Nemam dovoljno informacija da bih to mogao procjenjivati. Naravno, ako nadležne institucije utvrde da je bilo kršenja zakona, onda se cijela situacija mijenja.

Sami ste rekli da poznajete Daniela Markića. Smatrate li vi osobno da je on dobar kandidat za to mjesto?

- Iz vremena rata o njemu imam pozitivno mišljenje. Međutim, njegov rad u službi ne poznajem i ne bih se usudio davati ocjene.

Je li onda HDZ na Odboru glasao protiv Markića ili protiv premijera?

- U svakom slučaju nismo glasali protiv Markića, nego principijelno protiv načina na koji je on imenovan, bez konzultacija s prvim potpredsjednikom zaduženim za nacionalnu sigurnost. Da se razumijemo, u startu smo znali, s obzirom na omjer snaga u Odboru, kako će to proći. Svojim glasanjem protiv željeli smo poslati poruku.

Ali može li Vlada tako raditi? HDZ glasa protiv prijedloga premijera, a vaš glavni partner ga podržava. Kako ćete funkcionirati ubuduće? Nije baš uobičajeno da najveća stranka ne glasa za prijedlog svog premijera.

- Nije uobičajeno, ali i cijela naša Vlada, odnosno funkcioniranje je neuobičajeno i jedinstveno. Ja vjerujem da ova Vlada, još uvijek, može funkcionirati, iako nešto dulje traju ove “dječje bolesti”. Ima nesuglasica i nesnalaženja, ali uvjeren sam da imamo mogućnosti za kvalitetnu suradnju.

Jeste li vi zadovoljni radom Vlade?

- Naravno da nisam. Treba ga ubrzati. Evo, i danas je Sabor prestao s radom jer nismo mogli glasati s obzirom na to da nemamo dva zamjenika ministra koja su trebala braniti zakone jer su ministri odsutni. Predugo se lomimo na kadrovskim rješenjima, a to nije dobro.

Je li HDZ pogriješio što pod cijenu novih izbora nije inzistirao da Karamarko bude premijer?

- Meni bi bilo jako drago da je to tako. No, mislim da je HDZ donio dobru odluku. Ali je činjenica i da ovakvu suradnju u Vladi treba još brusiti.

Mislite li vi da si Most s obzirom na broj mandata uzima previše ovlasti i želi sve diktirati?

- HDZ krajem svibnja ima unutarstranačke izbore. Doći će svakako do nekakvog preslagivanja unutar vodstva stranke i novo vodstvo na čelu s Karamarkom donijet će određene odluke u vezi s tim. U jedno sam siguran - HDZ neće dozvoliti da mu Most bezuvjetno bude korektiv u donošenju odluka.

Jeste li spremni zaustaviti Most, pa i pod cijenu novih izbora?

- Mogu reći samo svoj stav, jer unutar stranke nismo o tome razgovarali. Uvjeren sam da smo spremni i na nove izbore jer, ponavljam, HDZ ne može s obzirom na broj mandata i snagu koju ima dozvoliti Mostu da baš u svakoj prilici pokušavaju sebe nametnuti kao moralnu vertikalu ili korektiv za donošenje odluka.

Ivan Kovačić je rekao da je Most već glasao o tome jesu li spremni za nove izbore i to su podržali jednoglasno. HDZ, kažete, nije takvu temu imao na Predsjedništvu stranke?

- Ne, mi još nismo imali takvu raspravu jer nije bilo potrebe. Ali, ako do toga dođe, HDZ je spreman.

Ali ne razilazite se vi samo s Mostom, nego i s drugim partnerima, ali i međusobno. Evo, primjerice, BUZ ne želi čuti za produljenje odlaska u mirovinu i poskupljenje dopunskog, HSLS je protiv poreza na nekretnine, s Mostom pogotovo - HDZ ne da županije, želi da se zaustavi arbitraža oko Ine, a i neki HDZ-ovci su već najavili da neće podržati produljenje umirovljenja na 67 godina od 2028... Kako u takvim uvjetima vaša Vlada može funkcionirati?

- Teško.

Što kad u Sabor dođu izmjene Zakona o mirovinskom, kad neki HDZ-ovci već kažu da to neće podržati?

- Ni ja za to sigurno neću dignuti ruku. HDZ kao stranka nije zauzela stav oko toga. Neću glasati ni za ukidanje županija.

Građanima niste obećali ni porez na nekretnine, a namjeravate ga uvesti. Nije li to prevara birača?

- Osobno sam protiv tog poreza, a koliko znam, ni HDZ to neće poduprijeti.

Ali kako se sve to onda našlo u Nacionalnom planu reformi? Je li HDZ na Predsjedništvu uopće o njemu raspravljao i usprotivio se mjerama koje niste obećavali u kampanji?

- Nažalost, moram reći da Program reformi nije bio ni na kakvom usuglašavanju u stranci. Premijer je na predstavljanju rekao da je njega sastavio Jakša Puljiz. On je, čini mi se, član jedne druge stranke.

Tko je onda napisao taj program?

- Očito premijer u suradnji s Mostom. I to samo govori u prilog mojim izjavama da je potrebna veća komunikacija i suradnja između koalicijskih partnera, u ovom slučaju između Mosta i Domoljubne koalicije.

Mislite li da si premijer s Mostom stvara paralelnu Vladu u kojoj se HDZ ništa ne pita?

- Ne mislim to. Ali ako to radi, to nije dobro.

Jedna od Mostovih ideja je i novčano kažnjavanje saborskih zastupnika. Podržavate li to?

- Ja sam redovit na sjednicama i s te pozicije bih mogao govoriti i u prilog tome. No, svjestan sam da zastupnici puno više rade izvan saborskih klupa nego u samoj dvorani. Meni se često događa da u vrijeme sjednice u Saboru primim po desetak stranaka. I tada nisam u sabornici. Znači li to da ne radim?! Naravno da ne. Zato mi se ova Mostova ideja čini kao populistička mjera.

Vama je bliska i tema branitelja. Šator iz Savske, a i vi ste podržavali taj prosvjed, otišao je, ali su podjele ostale jer šator ne žele u Vukovaru. Je li trebao biti premješten u Memorijalni centar koji predstavlja borbu protiv agresora?

- Hvala Bogu što je šator maknut iz Savske. No, smatram da mu nije mjesto u Vukovaru u Memorijalnom centru Domovinskog rata.

Mislite li da bi se šator mogao uskoro vratiti u Savsku jer je jasno da većina onih obećanja koja je HDZ dao neće biti ispunjena - ministar je već priznao da neće biti ništa od Ustavnog zakona, novca u proračunu nije više nego manje, pa i za zapošljavanje, za stambeno zbrinjavanje, za veteranske bolnice, dakle sve ono što su branitelji navodili kao glavne probleme?

- Vjerujem da će ova Vlada i novi ministar branitelja poduzeti sve da ne dođe do potrebe za ponovnim podizanjem šatora. Čini mi se da se priča oko prosvjeda u Savskoj maksimalno izbagatelizirala i svela na to da branitelji traže neka nova materijalna prava. Tamo se radilo o puno ozbiljnijim stvarima koje ova Vlada namjerava riješiti kvalitetno i što je moguće prije.