Premijer o obuci ukrajinskih vojnika: ‘Mi smo za, Milanović je protiv. Ako je protiv, onda je jasno da je za Putina‘

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković u emisiji Hrvatskog radija "A sada Vlada" čestitao je Hrvatskoj nogometnoj reprezentaciji na velikom uspjehu na Svjetskom nogometnom prvenstvu u Kataru.

- Ono što su napravili u Rusiji i Kataru fascinantan je uspjeh za nogomet, za hrvatski sport, za promociju zemlje. To je briljantna generacija, sjajne utakmice, veliko iskustvo. Respekt koji uživaju od drugih reprezentacija. Možemo biti zaista ponosni na njih. Vidjeli smo u Zagrebu u nedjelju, a i diljem drugih hrvatskih gradova, s koliko oduševljena su naši ljudi dočekali reprezentativce, koliko sreće i optimizma su oni unijeli među ljude. Mislim da je sjajno i da je dobra ta pozitivna atmosfera. Ona je izrazito korisna i gradi samopouzdanje nacije, rekao je Plenković, prenosi HRT.

Naglasio je kako se i dalje veseli njihovim uspjesima. Što se tiče sportske infrastrukture, Plenković je rekao, kako je Vlada donijela velikom većinom Zakon o sportu. Taj zakon stvara pretpostavke ulaganja u sportsku infrastrukturu, pa i u nogometne stadione.

Plenković se osvrnuo na 2022., rekavši kako je to godina velikih postignuća.

- Otvoren je Pelješki most, Hrvatska ulazi u eurozonu, te su napravljeni iskoraci da Hrvatska uđe i u Schengen.

- Ta godina isporuke (2022.) je pravi termin, jer tako nešto, što ćemo sada doživjeti 1. siječnja, dugo se neće dogoditi. Mislim da je realno za očekivati. To je jedno veliko postignuće, poručio je.

- Ulazak u šengenski prostor omogućava jednostavniji način života hrvatskim građanima. Velika je to stvar i za gospodarstvo. Bit će manje čekanja, malo zastoja u prometu. To je velika prednost i za turizam. Hrvatska ulazi u europodručje, zamjenjuje se kuna u euro, rekao je.

- Ući isti dan u eurozonu i Schengen, to nije uspjelo nikome, dodao je.

Hrvatski predsjednik Vlade komentirao je kandidacijski status Bosne i Hercegovine u Europskoj uniji. Rekao je kako mu je jako drago da je Bosna i Hercegovina dobila taj i status te da mu je bilo veliko zadovoljstvo nazočiti tom Europskom vijeću.

- Mi bili smo bili od onih koji su bili najangažiraniji sve ove godine da Bosna i Hercegovina dobije status kandidata. Srbija i Crna Gora pregovaraju već duže vrijeme o članstvu, konačno smo uspjeli da ove godine krenu Albanija i Sjeverna Makedonija. Kosovo je podnijelo zahtjev za članstvo. To je dobro za sve građane, ali i za stabilnost, dodao je.

- Za Hrvatsku je Bosna i Hercegovina najvažnija susjedna zemlja. Zemlja u kojoj su Hrvati konstitutivan narod, a Hrvatska se trudi da njihova konstitutivnost bude i stvarna, dodao je.

Protekla godina je bilo vrlo zahtjevna. U 2022. godini Rusija je napala Ukrajinu, inflacija je velika. Plenković je komentirao rusku agresiju na Ukrajinu.

Naglasio je kako je ta agresija kršenje međunarodnog prava, svih načela međunarodnog poretka. Nepoštivanje teritorijalnog integriteta susjedne zemlje. Ubijanje tisuće ljudi, progonstvo Ukrajinaca, izbjeglištvo, razaranje elektroenergetske infrastrukture. Razaranje gradova, bombardiranje.

- Pozicija hrvatske Vlade je od prvog dana jasna - pomaganje Ukrajini. Vlada je ponudila pomoć Ukrajini u mnogim segmentima te je bilo za očekivati da pomogne i u obuci ukrajinskih vojnika, rekao je i osvrnuo se na to što Hrvatski sabor nije prihvatio prijedlog Vlade oko tog pitanja.

-To ne može biti problem cijele Hrvatske, to je problem ovih 54 zastupnika, koji su očiti u strahu, kao Grbin, od Milanovića i Možemo. Mogu čestitati samo IDS-u, Socijaldemokratima, gospodinu Vrkljanu i Hasanbegoviću, poručio je.

Oni drugi nisu omogućili Hrvatskoj da bude dio Zapada, kaže, da bude s našim saveznicima i da bude solidarna s Ukrajinom.

- Nisu oni osramotili Hrvatsku, nisu osramotili Sabor, oni su osramotili sebe. To ću im govoriti stalno. Dok su živi to ću im govoriti. Jer je to nenormalna odluka, koja nikako nije u nacionalnom interesu, dodao je.

Plenković je naglasio kako su cijene energenata porasle zbog ruske invazije na Ukrajinu.

Na pitanje komunikaciji s predsjednikom oko obuke ukrajinskih vojnika, rekao je da je "nije vidio veći nonsens od priče o ranijoj komunikaciji s Milanovićem".

- On 10 mjeseci ima skroz drugu političku liniju. Jučer je, nakon što se vratio iz Čilea, rekao da je protiv participacije Hrvatske u misiji pomoći Ukrajini. Mi smo donijeli svoj stav, pitali ga, on je odgovorio nekim priopćenjem, totalno izmišljena priča. Da bi jučer rekao da je protiv. Ovo nije svađa, mi smo za nešto što je dobro i korisno za Hrvatsku, on je protiv. Ako je protiv toga, onda je jasno da je za Putina. Svi diplomati ovdje znaju tko je tko - kaže Plenković.

‘Ovo je vrijeme šire društvene odgovornosti‘

Plenković je rekao kako se Vlada mora baviti stvarima koje su ostale za perfektuiranje - pravna država, učinkovitije institucije, borba protiv korupcije, zaštita ljudskih i manjinskih prava, i stvaranje bolje poslovne klime u hrvatskom gospodarskom kontekstu te demografska politika, što je egzistencijalno pitanje hrvatskog naroda.

- To su naši prioriteti, ima puno pitanja, ali moramo dalje, kazao je.

Plenković je rekao jda se s dodatnim porezom na dobit išlo kako bi se onemogućilo korištenje situacije da se na proizvodima i uslugama koji nisu direktno povezani s agresijom na Ukrajinu, dižu cijene i tako se potiče inflacija te direktno udara na socijalni i ekonomski standard građana.

- Ovo je vrijeme šire društvene odgovornosti svih aktera. Zato tražimo i okvirna europska rješenja za cijenu plina, rekao je.

- U 2023. imamo velikih strateških izazova - cilj je smanjiti inflaciju, rast veći od jedan posto, naglasio je.

Očekuje dobru turističku sezonu, ubrzanje obnove, za koju je ustvrdio da ide nestvarno sporo.