Premijer Plenković o Pelješkom mostu, euru, cijenama goriva i plinu: ‘Spremni ćemo dočekati zimu!‘

Uoči svečanosti otvaranja velebnog mosta koji će napokon spojiti Hrvatsku, ujedno i najvećega pojedinačnoga graditeljskog pothvata od samostalnosti do danas, razgovarali smo s premijerom i predsjednikom HDZ-a. Andrej Plenković za Slobodnu Dalmaciju govori o ovom povijesnom događaju, ali i svim drugim aktualnim temama...

- Evo, dočekali smo i toliko željeno otvaranje Pelješkog mosta. Radovi su se najavljivali i otvarali više puta, ali došao je i dan otvaranja prometa preko mosta. Što vam to osobno znači?

- Otvorenje Pelješkog mosta budi u nama poseban osjećaj nacionalnoga ponosa. Hrvatski teritorij odsad je ponovno cestovno povezan, na radost i sreću svakog hrvatskoga čovjeka, u domovini i u svijetu. Time smo za buduće naraštaje ostvarili povijesno važan pothvat spajanja hrvatskog juga, o čemu su sanjale generacije Hrvata. Posebno ćemo se veseliti s našim sugrađanima iz Dubrovačko-neretvanske županije, koji su sve ove godine uporno zagovarali izgradnju Pelješkog mosta, nisu gubili nadu, već bili ustrajni i na kraju doživjeli ovaj dan, kaže Plenković za Slobodnu Dalmaciju.

Spomenik članstvu u EU

- U prvom mandatu naše Vlade, nakon brojnih sastanaka s predstavnicima Europske komisije te pravne i stručne podloge koju smo predstavili, izborili smo se za to da Europska unija sufinancira ovaj strateški projekt cestovnog povezivanja hrvatskog juga, za što nam je osigurano bespovratnih 357 milijuna eura od ukupne vrijednosti projekta koja iznosi 526 milijuna eura.

Pelješki most spomenik je prvog desetljeća članstva Hrvatske u EU-u i najbolji odgovor onima koji i danas dovode u pitanje članstvo u EU-u ili ga pogrešno svode samo na korištenje sredstava. EU je i zajednica vrijednosti, u kojoj kapitaliziramo naš utjecaj za ostvarenje strateških projekata koji ostaju u trajnom nasljeđu Hrvatske. U godini kad smo na pragu ulaska u europodručje i schengenski prostor, otvaranjem Pelješkog mosta učvršćujemo i svoj suverenitet jer njime ostvarujemo svoje temeljno i suvereno pravo nesmetanog povezivanja hrvatskog teritorija.

Pelješki most, koji su gradili inženjeri i radnici iz konzorcija "China Road and Bridge Corporation", simbol je i kvalitetnih odnosa i partnerstva između Hrvatske i Kine.

Zahvaljujem svima koji su dali svoj doprinos, osobito ministru Butkoviću i čelniku Hrvatskih cesta Škoriću, koji su uspješno realizirali izgradnju mosta i najvećeg dijela pristupnih cesta u roku, i to unatoč pandemiji i globalnim izazovima koji su nastupili.

Posebno smo zahvalni mnogobrojnim radnicima i inženjerima, kojih je u jednom trenutku na gradilištima bilo i do 1200. Osim kineskog CRBC-a, angažirane su i druge tvrtke, poput austrijskog "Strabaga" i grčkog "Avaxa". Zahvaljujem i slovenskoj tvrtki "Ponting Bridges", koja je smislila prekrasan dizajn mosta, te inženjeru Marjanu Pipenbaheru.

Nestaje valutni rizik

- Hrvatska će uskoro prijeći i na euro, blizu smo i Schengena, čime ćemo ispuniti dva strateška cilja dublje integracije RH u EU. Ipak, u javnosti se nekako više govori o strahovanjima zbog promjena koje nam to donosi, prije svega zato što na euro prelazimo usred krize?

- Hrvatska 1. siječnja postaje 20. članica europodručja. Radili smo predano na ispunjavanju svih reformi i mjera. Proces koji je uključivao ulazak u Europski tečajni mehanizam II pa sve do preuzimanja eura kao valute, za Hrvatsku je trajao najkraće u usporedbi s drugim državama, a pritom smo se susreli s krizom uzrokovanom pandemijom koronavirusa i ruskom agresijom na Ukrajinu.

Kao što je i u proteklih devet godina članstvo u EU-u donijelo brojne prednosti, tako će i ulazak u europodručje biti na korist građana i gospodarstva, koji će sada biti još zaštićeniji od krize. Veća otpornost na financijske krize i vanjske šokove jedna je od ključnih prednosti uvođenja eura. U vremenima velike nesigurnosti i nepredvidivih globalnih kretanja, Hrvatska pristupanjem schengenskom prostoru i europodručju postaje dio najdublje integracije EU-a, u klubu najrazvijenijih i najutjecajnijih država EU-a.

Hrvatska ima i najeuriziranije gospodarstvo među svim državama članicama izvan europodručja. Naime, depoziti u eurima čine 76 posto ukupnih štednih i oročenih depozita u bankama, 47 posto kredita u kunama su s valutnom klauzulom u eurima, 53 posto robnog izvoza i 59 posto robnog uvoza obavljamo sa zemljama europodručja. Nestaje valutni rizik za naše građane, poduzeća i državu, kao i mjenjački troškovi, a olakšat će se i naš izvoz, kao i dolazak turista iz europodručja.

- Imaju li onda građani razloga za strah od srozavanja standarda?

- Usporedbom kretanja plaća i cijena u novim državama članicama EU-a iz srednje Europe (Slovenija, Slovačka, Estonija, Latvija, Litva) u razdoblju od uvođenja eura do danas, može se zaključiti da su se bruto plaće povećale znatno više od razine cijena, što upućuje na to da je životni standard građana u tim državama zamjetno porastao nakon uvođenja eura.

Prvi rezultati već su primjetni - sve tri agencije za dodjelu kreditnog rejtinga povećale su odmah po formalizaciji odluka o članstvu investicijski rejting Hrvatske na najvišu razinu dosad. Time je poslana jasna poruka Hrvatskoj: gledamo vas kao pouzdanu i stabilnu zemlju. To je snažan poticaj i signal stranim ulagačima, kao i poboljšanje uvjeta i mogućnosti financiranja na tržištu kapitala te nižih troškova zaduživanja, kaže Plenković za Slobodnu Dalmaciju.

Mjere za zimu

- I predsjednik Zoran Milanović najavio je dolazak na otvaranje mosta. Hoćete li ga tim povodom podsjetiti na to da su SDP i Kukuriku koalicija koja ga je dovela na premijersku poziciju bili protiv gradnje mosta, tvrdeći da on nije ni ekonomski ni politički isplativ; da neće povećati ni BDP ni izvoz, a ni razvoj tog dijela Hrvatske? Da je situacija obrnuta, on bi to vama teško prešutio?

- Vi ste u pitanju sve rekli. Nema smisla da na to trošim riječi, a pogotovo ne danas. Pelješki most je svehrvatski projekt, postignuće cijelog hrvatskog naroda i države, koje trajno povezuje hrvatski teritorij. Na svečanost u prigodi otvaranja mosta pozvali smo sve, čitav državni vrh, a pripremljen je i cjelodnevni program za građane, koji će moći pristupiti i prošetati mostom.

Mi smo ponosni što smo ovaj zahtjevan projekt prepoznali kao strateški, što smo ga, koristeći položaj i utjecaj u EU-u, uspješno realizirali i priveli kraju, kao i što imamo čast otvoriti most koji spaja i Hrvatsku i Europu.

- U sjeni ovih velikih ostvarenja je zabrinutost građana zbog inflacije i posljedica invazije na Ukrajini. Javnost strepi što će donijeti zima zbog očekivanih problema u opskrbi energentima. Hoće li Vlada nastaviti s politikom donošenja mjera za ublažavanje rasta cijena?

- Kao i dosad, Vlada će nastaviti štititi građane i gospodarstvo u krizi bez presedana s kojom se suočavamo. Inflatorni pritisci nisu posljedica Vladine politike, nego ruske agresije na Ukrajinu, rasta cijene energenata, hrane i sirovina te niza poremećaja u opskrbnim lancima zbog pandemije koronavirusa. U vremenima u kojima se nalazimo uloga države pokazala se nezaobilaznom i ključnom.

U borbi s posljedicama koronavirusa država je isplatila plaće za više od 700 tisuća radnika i pomogla u očuvanju likvidnosti za 120 tisuća poduzeća. Vodeći se intervencionističkim pristupom, u krizi smo spriječili socijalnu frakturu, val stečajeva i otkaza. Rezultat je nikad manja nezaposlenost u Hrvatskoj, te rast zaposlenosti na 1,64 milijuna osiguranika.

Kako bismo ublažili posljedice rasta cijena i zaštitili kupovnu moć građana, Vlada je u travnju pravovremeno izišla sa sveobuhvatnim paketom od 5 milijardi kuna, bez kojeg bi cijene struje i plina bile znatno veće, dok smo u pogledu hrane intervenirali smanjenjem stope PDV-a.

No podsjetio bih na nešto što često zaboravljamo: Vlada nije jedini akter na tržištu. Potreban je doprinos i drugih aktera u lancu, osobito onih koji određuju cijene. Kriza ne smije postati prilika za lov u mutnome i dizanje cijena bez pokrića, a država će svojim mehanizmima učiniti sve da to spriječi.

Niže cijene goriva

- Dobro, ali ljude prvenstveno zanima što Vlada može i planira učiniti?

- U okolnostima krize, izišli smo ususret i brojnim našim umirovljenicima uvodeći novi koncept obiteljskih mirovina te osiguranjem daljnjeg rasta mirovina. Reagirali smo i u pogledu cijena naftnih derivata u više navrata te je nakon posljednje izmjene Uredbe cijena, a uslijed i kretanja cijene nafte na tržištu, cijena litre osnovnog benzina pala na 12,03 kn/l, dok je cijena litre osnovnog dizela sada 12,89 kn/l, a plavog dizela 9,25 kn/l. Da nije bilo mjera Vlade, benzin bi bio na 13,96 kn/l, dizel na 15,24 kn/l, a plavi dizel na 10,15 kn/l.

U tom pogledu, naši prioriteti su očuvanje standarda građana, sigurnosti opskrbe, kao i prihoda za vrijeme turističke sezone. Najesen ćemo pripremiti novi sveobuhvatan paket s fokusom na pomaganje onima kojima je to najpotrebnije. Kombinirat ćemo sve mjere koje su nam na raspolaganju - od protucikličnih mjera, do mjera poreznog rasterećenja i subvencija.

- Hoće li Hrvatska na zimu imati dovoljno plina, čekaju li nas drastičnije mjere štednje?

- Vlada je poduzela sve pripremne aktivnosti kako bismo spremni dočekali ovu zimu i osigurali sigurnost opskrbe plinom za građane i gospodarstvo.

Zadužili smo HEP i dali državna jamstva za punjenje Podzemnog skladišta plina Okoli, čija je trenutna popunjenost na 47 posto, a tijekom listopada će ono biti zapunjeno na 92 posto.

Hrvatska se nalazi u dobroj poziciji, jer uz domaću proizvodnju imamo LNG terminal u Omišlju na otoku Krku, čiji je kapaciteti povećan od 2,6 milijardi na 2,9 milijardi prostornih metara plina na godinu, koji je dovoljan za domaće potrebe. Njegov kapacitet planiramo i dalje povećavati na 6,1 milijardu kubičnih metara plina, čime će se osigurati dobava plina daleko iznad potreba hrvatskoga gospodarstva i kućanstava. Time ćemo omogućiti Hrvatskoj da postane regionalno energetsko čvorište, korisno i za nama susjedne zemlje.

Podrška Schmidtu

Europska komisija predstavila je prijedlog za koordinirano djelovanje na razini EU-a u pripremi za nadolazeću zimu. O tom prijedlogu, koji predviđa da u slučaju potrebe države članice EU-a ove zime troše 15 posto manje plina, raspravljat će se sljedeći tjedan na ministarskoj razini. U našem dosadašnjem planu intervencija o mjerama zaštite sigurnosti opskrbe plinom već je uvršten veći dio predloženih mjera, a tijekom ljeta naš ćemo ažurirati, prateći stanje na tržištu. Vlada će djelovati agilno i donositi odluke tako da njihove posljedice budu najbolje za opskrbu kućanstava i bitnih korisnika, ali i za našu industriju, proizvodnju i društvo u cjelini.

- I sami ste konstatirali kako najavom izmjene izbornog zakona Christian Schmidt, visoki predstavnik u BiH, nastoji ispraviti pogrešne odluke svojih prethodnika, odnosno da će se i tamošnji Hrvati osjećati ravnopravnije. Je li to dokaz da se Vladina "tiha" diplomacija ipak više isplati od teških riječi i uvreda kakve su stizale s Pantovčaka?

- Upravo sam jučer boravio u Mostaru, Čitluku, Čapljini, Stocu i Ravnome kako bih pružio punu podršku vodstvu Hrvatskog narodnog sabora i HDZ-a BiH uoči općih izbora, koji će odrediti daljnji smjer BiH. Namjera visokog predstavnika Schmidta je da pred izbore barem djelomično ispravi ranije pogreške i omogući integritet izbornog procesa te da Hrvati u BiH budu zastupljeni legitimnim predstavnicima u predstavničkim tijelima i u Vladi Federacije BiH. Mi ga u tim nastojanjima čvrsto podupiremo.

Nalazimo se u situaciji kad je ugrožen politički opstanak Hrvata u BiH, ali i stabilnost cijele zemlje. Reakcije bošnjačkih stranaka na inicijativu visokog predstavnika Schmidta su razotkrivajuće te su protivne uključivosti i ravnopravnosti konstitutivnih naroda u BiH, koja ne može ići naprijed ako se jedan od tri naroda ne osjeća dobro ili ako ga se izbornim inženjeringom eliminira iz najviših institucija. Sve što smo u proteklom razdoblju poduzimali na europskoj razini i s partnerima u međunarodnoj zajednici bilo je usmjereno na postizanje ravnopravnosti Hrvata kao konstitutivnog naroda.

‘Milanović nije partner‘

- Predsjednik Milanović očito ima nešto drukčije metode?

- Nažalost, Milanović nam nije u tome partner, nego čini sve da umanji naše napore i ruši savezništva koja smo mukotrpno stvarali kako bismo pomogli Hrvatima u BiH. U ključnim trenucima kada Ured visokog predstavnika razmatra interveniranje u Ustav i Izborni zakon BiH, Milanović nastavlja javno vulgarno vrijeđati gospodina Schmidta. U čijem interesu on to radi? Je li mu cilj pomoći ili minirati svaki pokušaj da se pomogne Hrvatima u BiH?

Za razliku od njega koji ništa nije učinio, mi ćemo se nastaviti boriti za Hrvate u BiH te ulagati u projekte koji su važni za očuvanje našeg identiteta i bića u BiH. Naš angažman prema BiH je dobronamjeran, prijateljski i dobrosusjedski.

Ali ako imate situaciju da se od posljednjih 16 godina, čak 12 godina u Predsjedništvo bira nelegitimnog predstavnika Hrvata, a uz to postoji mogućnost preglasavanja i u Domu naroda, onda se radi o jasnom izigravanju slova i duha Daytonskog sporazuma. Drago nam je da je gospodin Schmidt krenuo u smjeru koji bi bio svojevrstan iskorak i stvorio preduvjete za nastavak pregovora političkih stranaka u BiH poslije izbora.

- Splitski HDZ poražen je na nedavnim prijevremenim lokalnim izborima. Neki su splitski HDZ-ovci tim povodom anonimno po medijima negodovali protiv izbora nestranačkog Zorana Đogaša za gradonačelničkog kandidata. Je li im on stvarno bio nametnut "iz Zagreba"?

- Izvanredne izbore u Splitu HDZ nije isprovocirao niti inicirao, a rekordno niska izlaznost ispod 30 posto poruka je birača Ivici Puljku da su oni bili nepotrebni. Zahvaljujem gospodinu Đogašu što se angažirao i prihvatio kandidaturu splitskog HDZ-a kao čovjek izvan politike.

Teze o nekakvom nametanju ne stoje jer je Zoran Đogaš bio odabir splitskog HDZ-a koji ga je predložio kao nestranačkog kandidata za gradonačelnika, uz namjeru da se ide s kandidatom koji može okupiti širu biračku potporu i izvan stranačkog bazena. Podsjećam da nitko iz splitske organizacije nije bio spreman biti kandidat za gradonačelnika, a svima je ponuđeno.

Nakon ostavke Vice Mihanovića, kojemu zahvaljujem na angažmanu i trudu, odabran je Tomislav Gojo za privremenog v. d. predsjednika organizacije HDZ-a u Splitu. Nakon kotarskih izbora, na kojima očekujemo puni stranački angažman, donosit ćemo daljnje odluke vezane za konsolidiranje stranke u Splitu. Izbori su iza nas, a mi ćemo kao Vlada i dalje podupirati razvoj Splita kao našeg jadranskog i mediteranskog središta.

Nestranački ministri

- Kritičari su znali spominjati i primjere angažiranja nestranačkih ministara, u čemu neki vide zaobilaženje HDZ-ovih kadrova, a drugi dokaz da HDZ nema dovoljno kvalitetnih kadrova. Kako to komentirate?

- Pitate me za kritičare koji predbacuju "nestranačke‘‘ ministre u Vladi, a isti analitičari prigovaraju i nameću tezu da je cijela Hrvatska premrežena "HDZ-ovim‘‘ kadrovima. To je neuvjerljivo.

Mi smo kao stranka unatoč svim izazovima u proteklih šest godina i dalje uvjerljivo vodeća stranka koja vodi Hrvatsku prema naprijed i oslonac je stabilnosti hrvatskim građanima. Nasuprot brojnim prodavačima magle i ekshibicionistima, vodimo ozbiljnu i odgovornu politiku koja ne podliježe populizmu i koja je čvrsto na braniku nacionalnih interesa.

Da to nije tako, Hrvatska ne bi u godini isporuke otvarala Pelješki most, započinjala pregovore o članstvu u OECD-u, primila među prvima iz EU-a ratu od 700 milijuna eura za provedbu Plana oporavka i otpornosti, koristila značajna europska sredstva, širila kapacitete LNG terminala te pristupala schengenskom prostoru i europodručju.