ZAGREB - Vlada je danas pokrenula postupak nove izmjene Dioničarskog ugovora, koji država i mađarski MOL, kao najveći dioničari, imaju u Ini.
Prema riječima ministra gospodarstva Đure Popijača, cilj nove, druge po redu izmjene Dioničarskog ugovora, je učinkotivija realizacija ciljeva iz Ugovora o međusobnim odnosima dioničara u Ini, posebno zadržavanje i jačanje nacionalne energetske sigurnosti, kao i poboljšanje Inina poslovanja. Isto tako, u Banskim dvorima očekuju da bi se novim izmjenama Dioničarskog ugovora veći naglasak stavio na investicije, bez kojih Ina teško da može prerasti u regionalnog igrača, a čijom dosadašnjom realizacijom Vlada nije zadovoljna.
Vladino izaslanstvo za vođenje pregovora s MOL-om činit će Popijač, te ministrica financija Martina Dalić i predsjednik Nadzornog odbora Ine Davor Štern. U ovom je trenutku još nepoznato kako će na Vladinu najavu novih izmjena Dioničarskog ugovora reagirati MOL, koji, zajedno s opcijskim dionicama, u ovom trenutku ima oko 49 posto Ine i pokušava postati većinski vlasnik. Iz MOL-a su ranije stalno poručivali kako su zadovoljni posotjećim Dioničarskim ugovorom: uzme li se u obzir da im on daje velika prava u upravljanju kompanijom, to i ne čudi.
S druge strane, iz Vlade su najprije najavljivali, a potom odustali od usvajanja novog zakona, kojim bi se spriječilo MOL da postane većinski vlasnik Ine. Stoga se ova Vladina inicijativa može shvatiti i kao svojevrsna alternativa najavljenom, pa povučenom zakonu, koji se nasukao na hrvatskim pregovorima s EU-om, odnosno kao njen pokušaj da na mala vrata onemogući MOL-u stjecanje većinskog vlasničkog udjela u Ini.
Hrvatska konačno ulazi u paneuropski sustav dijagonalne kumulacije porijekla robe, koji će njenim izvoznicima, koji koriste sirovine i repromaterijal iz trećih zemalja, omogućiti izvoz robe na tržište EU bez carine. Odluku o tome u svibnju je donio Bruxelles, a osim na Hrvatsku, odnosi se i na ostale zemlje zapadnog Balkana. Zbog toga će se, odlučila je danas Vlada, mijenjati Protokol 4. Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP).
Prema riječima ministrice Dalić, najveće koristi od toga mogla bi imati tekstilna, metaloprerađivačka i riboprerađivačka industrija. U tim se industrijskim granama, naime, korsiti dosta sirovina i repromaterijala iz trećih zemalja, što je proizvodima tih industrija dosad onemogućavalo izvoz na EU-tržište bez carine.
Premijerka se pohvalila rastom izvoza
Premijerka Jadranka Kosor pohvalila se na početku današnje sjednice Vlade rastom izvoza, industrijske proizvodnje i trgovine na malo. U Vladi u tim pšodacima vide potvrdu provedbe Programa gospodarskog oporavka.
„Neka tako bude i dalje, neka raste sve što treba rasti“, poručila je Kosor. (A. M.)
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....